Izuzetno sušno ljeto, s ekstremno visokim temperaturama zraka, bilo je pogubno za veliki broj poljoprivrednih kultura. Najviše je trpio kukuruz koji je osnova za stočnu hranu. Najprostije rečeno, u većini slučajeva kukuruz je ove godine na silu sazrio, što je otvorilo prostor za pojavu aflatoksina, kancerogene supstance, koja se može razmnožiti u organizmu muznih grla, zatim kontaminirati mlijeko te u konačnici se prenijeti na čovjeka.
Zbog opasnosti od pojave aflatoksina, farmeri u Bosni i Hercegovini su mjere prevencije podigli na najveći nivo. Iako negativni slučajevi još uvijek nisu zabilježeni, zabrinutost vlada i među proizvođačima u Tuzlanskom kantonu, a jedan od njih je i Eldin Glibanović.
"Naša kabasta hrana napravljena je prema ranijim metodama te je skladištena na siguran način. Ali, problem predstavlja uvozna smjesa, odnosno gotovi koncentrati koji se uvoze iz zemalja okruženja. Apelujemo na državne vlasti kako bi se pojačale kontrole uvoza stočne hrane, odnosno koncentrata koji se koriste za prehranu stočnih grla, kako se ne bi dogodilo da one sa toksinima uđu na bh. farme", kaže Glibanović u razgovoru za Klix.ba.
Vremenske prilike štetu su nanijele i poljoprivrednicima na području Semberije i Majevice, a prinosi kukuruza su katastrofalni.
"Prosjek prinosa je od tri i po do četiri tone po hektaru, što predstavlja umanjenje za više od 65 posto u odnosu na realne periode. Također, cijena kukuruza je izuzetno loša, a nadležni nisu rasploženi da u tolikoj mjeri pomognu poljoprivrednicima. Kada država ne stane na stranu poljoprivredne proizvodnje, odnosno hrane mi nemamo više šta reći. Tražili smo da se proglasi elementarna nepogoda zbog suše, kako bi se sanirala barem dijelom šteta, ali odgovora još uvijek nema", kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.
Preko kukuruza i stočne hrane aflatoksini dospijevaju u organizam krava, a kroz to i u mlijeko. Kada jednom uđu u lanac ishrane, izuzetno kompleksno ga je iskorijeniti. Također, posebno opasno je i to što u konačnici može završiti u ljudskom, odnosno organizmu osobe koja konzumira kontaminirano mlijeko.
"Iako je bio u granicama normale, na mojoj farmi ranije sam imao problem pojave aflatoksina, a sve zbog korištenja koncentrirane smjese za prehranu grla. On kao takav utječe na kvalitet mlijeka, a kada je riječ o zdravlju muznih grla, prisustvo tog toksina u krvi životinje može poprilično utjecati na njihovo zdravlje", navodi Glibanović, inače predsjednik Udruženja mljekara TK.
Preventivne mjere i ecdukacija farmera ključni su u borbi protiv ovog kancerogenog toksina.
"Farmeri moraju biti oprezni. Svoja grla ne smiju hraniti hranom koja ima plijesni na sebi ili pokazuje bilo kakve druge vidove promjena u odnosu na one standarde koji zadovoljavaju kvalitet", naglašava Glibanović.
Gornja granica koncentracije aflatoksina u mlijeku je 0,05 mikrograma po kilogramu. Odrasle osobe imaju visoku toleranciju na aflatoksine, ali ukoliko je čovjek stalno izložen njegovom dejstvu, opasnosti su znatno veće.
