BiH je među prvima ratifikovala Istanbulsku konvenciju, ali njene ciljeve još nije ispunila
Iz Gender centra FBiH ističu da Istanbulska konvencija nije u potpunosti inkorporirana u bh. zakonski okvir te da postoji prostor za neke stvari koje je potrebno prilagoditi i promijeniti.
"Kada dođe do toga u potpunosti situacija će biti bolja, ali svakako ne smijemo zaboraviti da se i do sada radilo na zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja te da je postojao zakonski okvir koji je to činio. Međutim, dijelovi Istanbulske konvencije uvršteni su u Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS-u, ali nisu u potpunosti uklopljeni u taj okvir. Postoje određene aktivnosti i preventivni programi koji su provedeni tako da možemo reći da Istanbulska konvencija na neki način stavlja određeni teret i pritisak na kompletniju provedbu zakonskih propisa. Na taj način je ona donijela određene promjene", rekli su nam iz Gender centra FBiH.
Rodno zasnovano nasilje je društveni problem
Prema podacima istraživanja o nasilju nad ženama u BiH, 47,2 posto ispitanih žena je u nekom trenutku života, nakon što su navršile 15 godina, bilo izloženo nekom obliku rodno zasnovanog nasilja.
Iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH ističu da su preduzeli odlučan, strateški pristup punoj provedbi Istanbulske konvencije. Rezultat toga je i Okvirna strategija za sprovođenje konvencije koju je BiH usvojila u julu 2015. godine. Jedan od značajnijih rezultata tog procesa je činjenica da se u bh. društvu i javnosti rodno zasnovano nasilje prepoznaje kao društveni problem za čije rješavanje država i društvo imaju ključnu obavezu.
"Mi smo počeli proces harmonizacije regulatornog okvira za zaštitu i prevenciju rodno zasnovanog nasilja. Naš cilj je osigurati ujednačen sistem prevencije i zaštite žrtava nasilja u BiH i harmonizovan zakonski i institucionalni okvir kako bi žrtve nasilja imale što je moguće više ujednačen status, zaštitu i pristup uslugama - bez diskriminacije na osnovu toga u kojem entitetu, kantonu ili općini one ili oni živjele", rekli su nam iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Dodaju kako su, u skladu s obavezom iz Istanbulske konvencije, u BiH učinjeni značajni koraci u uspostavljanju multisektorskih timova za zaštitu i prevenciju rodno zasnovanog nasilja na nižim nivoima vlasti. Devet od deset kantona u Federaciji BiH donijelo je kantonalne protokole o postupanju u slučaju nasilja u porodici u kojima je uspostavljana međusobna saradnja i propisane procedure o postupanju svih institucija u pružanju pomoći žrtvama nasilja.
"Obuke i rad na osposobljavanju mehanizama su kontinuirani, a protokolima je pristupilo više od 80 posto općina u FBiH. U FBIH imamo i digitalizovan sistem vođenja evidencije nasilja u porodici koji je centralizovan i omogućava mnogo efikasnije praćenje i izvještavanje", naveli su.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, od 2013. godine na snazi je Opći protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici, a u većem broju općina postoje i lokalni protokoli.
Značajna uloga nevladinog sektora
Značajnu ulogu u pružanju zaštite žrtvama nasilja ima nevladin sektor. Agencija za ravnopravnost spolova je potpisala Sporazum o saradnji sa Sigurnom mrežom, koju čine 22 nevladine organizacije sa teritorije BiH uključujući sve sigurne kuće u BiH.
"Cilj nam je postaviti okvir za konsultacije i jačanje saradnje s nevladinim organizacijama na planiranju i provođenju zajedničkih projekata i aktivnosti u provođenju ciljeva Istanbulske konvencije", rekli su iz Agencije za ravnopravnost spolova.
Dodaju da je, kada je riječ o rodno zasnovanom nasilju, u BiH unaprijeđeno krivično zakonodavstvo.
"Novim Krivičnim zakonom RS-a inkriminisano je krivično djelo javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, a zakonom su definirana nova krivična djela kao što je spolno uznemiravanje, genitalno sakaćenje žena, spolna ucjena, što je naša obaveza u skladu s Istanbulskom konvencijom. U Federaciji je usvojen Pravilnik o psihosocijalnom tretmanu FBiH, kao temelj uspješnije zaštite i prevencije nasilja - jer rad s počiniocima je jedan od ključnih elemenata prevencije, s obzirom na veliki broj povratnika u činjenju ovog djela", rekli su nam iz Agencije za ravnopravnost spolova.
Brojni izazovi u periodu implementacije Okvirne strategije
Međutim, ističu da je u periodu implementacije Okvirne strategije (do decembra 2017. godine) zabilježen ograničen napredak u postizanju planiranih ciljeva i mjera. Osim toga, identificirani su brojni izazovi.
"Brojnost zakona, podzakonskih akata, javnih politika i ustavna podjela nadležnosti u BiH još uvijek imaju za posljedicu različite prakse koje rezultiraju nejednakošću u ostvarivanju prava na zaštitu, ali i u dostupnosti pomoći i podrške. Također, zbog neujednačene metodologije prikupljanja podataka o nasilju u entitetima nije moguće objediniti i prezentirati statističke pokazatelje za nivo BiH", rekli su.
Navode i da su postojeći kapaciteti sigurnih kuća u BiH sedam puta manji od standarda propisanog Istanbulskom konvencijom, a pravni status i finansiranje sigurnih kuća još uvijek predstavlja gorući problem u Federaciji BiH.
"U oblasti zaštite još uvijek preostaje zadatak usklađivanja sa standardima iz Istanbulske konvencije, u oblasti informisanja žena o dostupnim oblicima podrške i pomoći, kao i uvođenje sistema specijalizovane zaštite predviđenih konvencijom, kao npr. uspostavljanje kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja", podaci su Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
I iz Gender centra FBiH zaključuju da ciljevi Istanbulske konvencije nisu u potpunosti ispunjeni.
"Ima tu još mnogo prostora da se određene stvari uklope u bh. pravni okvir, ali vjerujemo da će u narednom periodu doći do promjena jer smo imali mnogo aktivnosti u tom smjeru", poručili su iz Gender centra FBiH.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
