BiH je potrebna kvalitetna reforma obrazovanja za brže i lakše zapošljavanje mladih

"Ministarstvo civilnih poslova je, u saradnji s nadležnim obrazovnim i drugim vlastima, iniciralo i izradu i usvajanje većeg broja strategija koje pobliže definiraju različite nivoe obrazovanja, čime je stvoren i neophodan strateški okvir za kvalitetno provođenje reformi. Strateški dokumenti uključuju sve nivoe obrazovanja i usklađeni su s procesima integracija BiH u takozvani evropski obrazovni prostor, prvenstveno kada je riječ o visokom i srednjem stručnom obrazovanju, a temelje se na Bolonjskoj, Lisabonskoj i Kopenhaškoj deklaraciji koje je potpisala i BiH. Postojeće strateške dokumente potrebno je stalno inovirati i usklađivati s Evropskom strategijom za pametan, održiv i inkluzivan rast - EU 2020 i Strategijom razvoja Jugoistočne Evrope - SEE 2020", naveo je Osmanović.

Reforma obrazovanja u BiH mora biti kvalitetna

Reformu obrazovanja bosanskohercegovačke vlasti duguju mladima, kako bi se što bolje pripremili za nastavak obrazovanja, lakše zapošljavanje, lakšu tranziciju iz svijeta obrazovanja u svijet rada, radni i privatni život.

Zakonodavni, institucionalni i strateški okvir prilagođen zahtjevima procesa EU integracija u smislu dostizanja evropskih standarda u oblasti obrazovanja i obuke bitan je preduslov, ali nije dovoljan za sveukupnu reformu, modernizaciju i podizanje kvaliteta u ovoj, kako za državu i društvo, tako i svakog pojedinca, važnoj oblasti. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da reforma obrazovanja najprije treba biti kvalitetna.

S tim u vezi, potrebno je na svim nivoima obrazovanja raditi na sistemskom osiguranju kvaliteta, te osigurati punu i harmoniziranu implementaciju okvirnih zakona i strategija, odnosno usklađenost zakona i strategija na drugim nivoima vlasti s onima na nivou Bosne i Hercegovine, ali i kretanjima na nivou EU.

Ministar Osmanović smatra da se ponekad reformskim aktivnostima ne prilazi u potrebnoj mjeri na sistemski način, putem konkretnih dugoročnih razvojnih planova obrazovanja, baziranih na potrebama realnog sektora, inovativnim tehnologijama i standardima EU u obrazovnom sektoru. Uz to, ne smijemo zaboraviti da sistemski pristup treba podrazumijevati i sinhronizaciju reformskih procesa koji se samostalno odvijaju u 12 nadležnih javnih uprava u sektoru obrazovanja u BiH, odnosno jačanje koordinacije na provođenju zajednički dogovorenih aktivnosti.

"Proces EU integracija u oblasti obrazovanja mogao bi djelovati kao važan kohezivni faktor, jer prihvatanje i primjena EU standarda vode povećanju kvaliteta i relevantnosti obrazovanja kako u svrhu zapošljavanja tako i izgradnje tolerantnijeg i inkluzivnijeg društva u cjelini", navodi Osmanović.

Reformu obrazovanja bi trebalo provesti dosljednim uvođenjem ključnih kompetencija, kao što su komunikacijska, matematička, digitalna, društvena i poduzetnička, u sve nivoe obrazovanja, od predškolskog do visokog, i izradom i primjenom novih nastavnih planova i programa baziranih na ishodima učenja (koji podrazumijevaju znanja, vještine i kompetencije, tj. ono što učenik zna, razumije i može uraditi nakon procesa učenja), također na svim nivoima obrazovanja.

Riječ je o promjeni paradigme koja umjesto pukog memorisanja činjenica podrazumijeva stjecanje funkcionalnog znanja. Za to prije svega moramo obučiti nastavnike, ponovo na svim nivoima obrazovanja, te uvesti više zajedničkog i rada na projektima, kao i praktičnog rada kada je riječ o stručnom i visokom obrazovanju, a za sve to treba i vremena i novca.

"Za potpune rezultate reforme potrebno je osigurati odgovarajuća ulaganja u sistem obrazovanja, obuke i osposobljavanja na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, što je u skladu s opredjeljenjima koja se odnose na razvoj strateških prioriteta, kao što su kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje prema evropskom kvalifikacijskom okviru, tj. razvoj kvalitetnih kvalifikacija baziranih na ishodima učenja, odnosno znanjima, vještinama i kompetencijama koje se traže na tržištu rada i omogućavaju lakšu mobilnost i radi zapošljavanja i radi nastavka školovanja u BiH i izvan nje", izjavio je ministar Osmanović.

Jedan od najznačajnih prioriteta u BiH, kada je riječ o razvoju ljudskih resursa, je osigurati bolje međusobno planiranje i povezivanje sektora obrazovanja i obuke sa sektorom rada i zapošljavanja, bolje zadovoljavanje ekonomskih potreba i potreba tržišta rada u 21. stoljeću (osposobljavanje učenika u smislu relevantnih znanja i vještina koje se traže na tržištu rada) čime će se u budućnosti ostvariti i brži ekonomski napredak BiH.

Visoka stopa nezaposlenosti u BiH je rezultat nekvalitetnog obrazovnog sistema

S obzirom na trenutno ekonomsko-socijalno stanje u BiH te očekivanja koja EU ima u pogledu provođenja reformi obrazovanja u BiH, prioriteti su stručno i visoko obrazovanje kao vrste obrazovanja koje su najviše i najdirektnije usmjerene ka zapošljavanju.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH navode da je visoka stopa nezaposlenosti u BiH, između ostalog, i rezultat nekvalitetnog obrazovnog sistema koji je u mnogim segmentima površan i baziran isključivo na teorijskim znanjima.

"Mladi se ne uče poduzetnosti, inicijativi i razvijanju vlastitih ideja. Formalni sistem obrazovanja opterećen je zastarjelim sadržajem učenja zbog kojih mladi ostaju uskraćeni za praktični dio nastave te im nedostaju odgovarajuće vještine za tržište rada. Školstvo mora biti usklađeno s realnim potrebama društva i privrede. Zašto kreirati kadar koji nije konkurentan na tržištu rada ili insistirati na tradicionalnim studijskim programima čijem kadru je tržište rada zasićeno? Obrazovne ustanove ne pripremaju učenike/studente za tržište rada, a samim tim ne kreiraju kvalitetnu radnu snagu. Poslodavci moraju, iako poslije stečenog formalnog školovanja, dodatno educirati kadar za određene poslove. Da bi bile učinkovite, politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti usklađene i s potrebama poslodavaca i s potrebama radne snage kako bi se omogućio ekonomski oporavak BiH. Neophodno je uraditi analizu i predviđanje trendova, potrebe tržišta, kao i model praćenja rezultata na tržištu rada", navode iz Udruženja.

Također, koncept tradicionalnog programa učenja, gdje obrazovanje prestaje završenim studijem ili školom je prošlost. Koncept cjeloživotnog učenja - stjecanje novih znanja i vještina, te mogućnost prilagodbe su jedini način opstanka na tržištu rada.

Reforma obrazovanja u BiH treba donijeti uspostavljanje boljih veza s tržištem rada

Iz Delegacije EU u BiH ističu da se EU zalaže za pružanje pomoći BiH u razvoju obrazovanog društva koje parira na međunarodnom nivou i koje bi bilo jednako onome u zemljama EU te finansijski podržava poboljšanje kvaliteta sistema obrazovanja u BiH i uvođenje evropskih standarda.

"Prioriteti bh. vlasti u sektoru obrazovanja definirani su u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Reformski procesi se trebaju fokusirati na poboljšanje kvaliteta na svim nivoima obrazovanja, provedbu Bolonjskog sistema, osiguravanje pristupa svim nivoima obrazovanja bez ikakve diskriminacije te uspostavljanju boljih veza s tržištem rada. EU ima jasan stav da su razvoj i modernizacija obrazovanja ključni način za unapređenje dobrobiti mladih. Potrebno je ojačati veze između sektora obrazovanja, rada i privrede kroz unapređenje zapošljivosti radne snage, što je moguće kroz obrazovanje i osposobljavanje odraslih u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Učenici i studenti trebaju biti upoznati o konkurentskim prednostima svojih obrazovnih kvalifikacija. Učenici i studenti također trebaju biti informisani o potrebama tržišta rada kojem će se pridružiti", navode za Klix.ba iz Delegacije EU u BiH.

Treba istaknuti kako je EU do sada finansirala učešće BiH u programima za obrazovanje s blizu 16 miliona eura i za zapošljavanje sa 7,5 miliona eura iz IPA fondova.

"EU će nastaviti pružati pomoć za unapređenje napora i poboljšanje cjelokupnog obrazovanog okruženja u BiH kroz sredstva Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) i drugih programa Evropske unije, uključujući ERASMUS. Projekt koji finansira EU 'Razvoj kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje' je pokrenut u maju 2016. godine, s fokusom na tri područja djelovanja: kvalifikacijski okvir, osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju i osposobljavanju i finansiranje stručnog obrazovanja i osposobljavanja. Ovo je drugi projekt koji finansira EU, a koji se direktno fokusira na razvoj kvalifikacijskog okvira BiH u oblasti neformalnog obrazovanja, neformalnog učenja i stručnog obrazovanja i osposobljavanja", pojašnjavaju iz Delegacije EU u BiH.

Kao što je naznačeno u prethodnim godišnjim izvještajima Evropske komisije o BiH, postignut je mali napredak u oblasti obrazovanja i potrebni su značajni napori kako bi se poboljšao obrazovni sistem.

Bosanskohercegovačke vlasti trebaju uložiti daljnje napore kako bi sačinile i proširile nove strateške dokumente za ovaj sektor. Provođenje reforme obrazovanja u BiH je, kao uostalom i u bilo kojoj drugoj državi, veoma dugotrajan i skup proces koji nikada ne prestaje, i za čiji uspjeh je presudna politička volja i opredijeljenost, a u BiH i konsenzus svih zainteresiranih za stanje u ovoj strateški važnoj oblasti.