O Vučiću i Putinu
25

Bivši OHR-ov zvaničnik: Intervencijom Blinkena na Kosovu i dolaskom direktora CIA-e u BiH vjerovatno spriječeni ratovi

B. R.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Njemački politolog Alexander Rhotert je u autorskom tekstu za njemački list Tageszeitung (TAG) pisao o onome što smatra strategijom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Napomenuo je da je Vučić prije nekoliko sedmica pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija održao govor, za koji Rhotert smatra da je Vučić otkrio svoje stavove o historiji. Među tim stavovima jeste Vučićeva tvrdnja da se Sovjetski Savez i Jugoslavija nisu slučajno raspali, već da je to posljedica "odlučne saradnje Zapadnih obavještajnih službi".

"Vučić koristi stari srpski narativ, po kojem su 'Zapad', 'Genscher', CIA i/ili Vatikan uništili Jugoslaviju. Ništa od ovoga se ne može historijski dokazati. Nisu interesantne samo Vučićeve klasifikacije historije, već i očigledna tuga zbog gubitka Sovjetskog Saveza", mišljenja je Rhotert.

Podsjetio je da isti takav žal ima i Putin te da je Vučić, kojeg je nazvao moćnim, autokratskim predsjednikom, navedenom izjavom pokazao koliko duboko, kako je konstatirao, mrzi Evropsku uniju i NATO, uopće ne spominjući ih, i koliko mu je draga Rusija. Pritom je Rhotert podsjetio da je Srbija kandidatkinja za članstvo u EU.

Osvrnuo se i na Vučićevo djelovanje kada je u pitanju UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici.

"Dan ranije je odlikovao ruskog ambasadora u UN-u (Vasilija Nebenzju) Ordenom za zasluge Srbije jer je Rusija s Bjelorusijom, Kinom, Sjevernom Korejom i drugima glasala protiv njemačko-ruandske rezolucije, kojom je 11. juli proglašen danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Vrijedi napomenuti: Ni Srbija, ni srpski narod se ne spominju u ovoj rezoluciji", istakao je Rhotert.

Također je napomenuo da su Vučić i francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisali ugovor o isporuci 12 francuskih borbenih aviona Rafale.

"Zatim je Vučićev potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin, priznati Staljinov obožavatelj, otputovao u Vladivostok, gdje je prenio Putinu najtoplije pozdrave svog šefa: 'Kao što znate, Srbija nije samo strateški partner Rusije, već i saveznik Rusije. Zbog toga se na Srbiju vrši veliki pritisak. Ipak, Srbija nikada neće biti članica NATO-a i nikada neće usvojiti sankcije protiv Rusije. Srbija nikada nije bila, niti će biti dio antiruske histerije'", istakao je njemački politolog.

Ocijenio je da je Putin sa zadovoljstvom posmatrao Vulinovo poštovanje te da zna da se na Beograd može osloniti.

"Vulinova poruka simbolizira još jedan neuspjeh politike pomirenja EU. Umjesto da to prizna, portparol EU Peter Stano je čak stao u odbranu Srbije (...) Stanoova izjava pokazuje da Unija nije ništa naučila iz debakla 1990-ih nakon srpske agresije. Ne postoji neophodna prevencija krize, obuzdavanjem Beograda. Brisel ponavlja greške, koje je tada pravio u više navrata, stalno govoreći da se predsjednik Srbije Slobodan Milošević i Srbi moraju 'uvući'", ukazao je.

Rhotert je upozorio Brisel, Berlin i Pariz da zanemaruju, kako je napisao, činjenicu da Srbija teritorijalnim pretenzijama ugrožava Bosnu i Hercegovinu i Kosovo te da proširuje odnose s Rusijom.

"Niko u Briselu ne želi priznati koliko se razvila osovina Moskva - Beograd. Bespomoćni su pokušaji da se Srbija veže bespogovornim dijeljenjem milijardi eura. To se događa uprkos demokratskim deficitima i stopi od 65 posto onih koji odbijaju članstvo u EU. Berlin je u julu, tačno 33 godine nakon napada Srbije na Hrvatsku, pregovarao o sporazumu vrijednom milijardu dolara za eksploataciju srpskog litija za EU. Procjena je da se time Srbija približila EU. Daleko od toga jer se tražene sankcije Rusiji ignoriraju", naglasio je.

Zapravo, kako je istakao Rhotert, jača se vojna saradnja s Putinovim režimom. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je objavilo da se vojno-tehnička saradnja razvija "izuzetno dinamično", i to kupovinom ruske vojne opreme.

Izdvojio je i izjavu portparola Kremlja Dimitrija Peskova da je "Srbima u Srbiji i Republici Srpskoj teško" i da se njihova situacija pogoršava. Rhotert je također upozorio da bi eventualno otcjepljenje RS-a moglo izazvati novi rat.

"Beograd stalno u igru dovodi drugo potencijalno poprište rata - Kosovo. Srbi koji tamo žive su ugnjetavani od prištinske vlasti i postoji 'etničko čišćenje' - takvu retoriku je koristio Vučićev mentor Milošević krajem 1980-ih da pripremi stanovništvo za agresorske ratove", dodaje.

Prema Rhotertovim riječima, Vučić je na funkcije vratio dio bivših Miloševićevih pristaša kako bi dovršio propali velikosrpski projekat. Smatra da su Sjedinjene Američke Države najzaslužnije što rat na Balkanu nije ponovo izbio.

"Iako Washington provodi polovične aktivnosti protiv velikosrpskih planova, bez intervencija američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena na Kosovu u oktobru 2023. i direktora CIA-e Williama Burnsa u Bosni i Hercegovini u augustu ove godine, vjerovatno bi sada bila tri rata u Evropi", tvrdi njemački politolog.

Evropskoj uniji je u tekstu za TAZ savjetovao da treba izvući poruke iz, kako je naveo, neuspješne politike pomirenja ako ne želi brodolom na Balkanu.

O Alexanderu Rhotertu

Alexander Rhotert je od 1991. posvećen događanjima na prostoru bivše Jugoslavije. Radio je za UN, NATO, OSCE i Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR). Kao potpukovnik je bio angažovan i u njemačkoj vojsci.