Ceremoniji dodjele počasnog doktorata prisustvovao je, pored mnogih poznatih ličnosti iz javnog i društvenog života BiH, i Johnatan Moore, direktor Ureda za srednju i jugoistočnu Evropu američkog State Departmenta, Azem Vlasi, savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove.
Prorektor Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini Sadik Latifagić uručio je Bogićeviću priznanje. Bogićević je kazao da je „teško i ljudski oporo vrijeme u kome ga zatiče ovo cijenjeno priznanje i počast“.
“Kažem zatiču jer to nije rezultat nikakvih namjenskih osmišljavanih napora ka dobijanju bilo čijeg i bilo kakvog priznanja za ono što sam radio”, pojasnio je Bogićević.
Kako je kazao, njemu je ovo priznanje neočekivana posljedica jednog svjesno odabranog, civiliziranog, antifašističkog stave i načina življenja koji je dosljedno slijedio, štiteći svoj obraz i obraz svoje porodice te tradiciju svoje zemlje.
“Drugačije misliti, govoriti i djelovati nisam ni mogao ni znao. U konačnici, ni htio. Bilo je moralno i ljudski izazovno da još jednom ponovim svoje poznate i ranije javno izrečene stavove, suprotstaviti se politikama koje su željele da razbiju BiH i kojima ne odgovara potvrda historijskog kontinuiteta državnosti BiH”, pojasnio je Bogićević u obraćanju prisutnima.
Dodaje da “one od toga još uvijek nisu odustale te da još žele da je demontiraju uporno tvrdeći da države ovdje nikad nije ni bilo, da su ovo neke provincije u kojima su oduvijek živjeli samo ‘zalutali’ Srbi i Hrvati, dakle pripadnici naroda iz susjednih država”.
Kako je kazao, zaboravljaju da je BiH povijesno-činjenički starija od svih njenih naroda.
Savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove Azem Vlasi kazao je tokom ceremonije dodjele da je žalosno što Bosna i Hercegovina nije imala više ljudi na političkoj sceni i u državnoj vlasti u vrijeme kada se nad njom nadvila velika opasnost.
“Uvjeren sam da se ne bi desilo sve ono ružno, tužno i tragično što se desilo. Nažalost, ostavljajući Bogića po strani i ne dajući više prostora na javnoj sceni ljudima kao što je on, potvrdilo se staro pravilo da u zaglušujućoj galami ludila glas normalnih i pametnih se ne čuje”, kazao je Vlasi.
Dodao je da i danas politička i državna scena BiH ima potrebe za više ljudi poput Bogića.
“Kada bi barem većina ljudi koji su se bavili i bave politikom i obnašaju odgovorne političke i državne funkcije bili kao Bogićević i shvatili politiku kao on, siguran sam da bi sve bilo bolje nego što je bilo i što je. Ne bi nam se desile tragedije od kojih još bolujemo, bilo bi više sloge, razumijevanja, povjerenja i saradnje među ljudima i narodima”, poručio je Vlasi.
Direktor Ureda za srednju i jugoistočnu Evropu američkog State departmenta Johnatan Moore istakao je da je sretan što će i na ovaj način, dodjelom počasne titule doktora nauka, još jednom odati priznanje čovjeku kojeg će historija upamtiti kao hrabrog i principijelnog političara.
”Bogić Bogićević je upravo to, hrabar čovjek koji je rekao historijsko ne Miloševiću”, kazao je Moore.
On je podsjetio i na vjerovatno najvažniju sjednicu Predsjedništva SFRJ, od 12. marta 1991. godine kada se odlučivalo o uvođenju vanrednog stanja u SFRJ, a kada je Bogićević glasao protiv.
”Upravo on je spriječio vojnu intervenciju JNA, dajući ogroman doprinos opstanku i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Tako nastupaju hrabri i časni političari”, poručio je Moore.
Prema njegovim riječima, Bogićević je posvetio svoj život i profesionalnu karijeru promociji mira, tolerancije i suživota.
“Na tome mu svi moramo biti zahvalni. Brojna priznanja i nagrade koje je do sada dobio, kao i počasni doktorat koji danas prima od Američkog univerziteta u Sarajevu, jasno pokazuju da se uprkos svemu istinske vrijednosti priznaju i cijene”, kazao je Moore.
Prorektor Američkog Univerziteta u Bosni i Hercegovini Sadik Latifagić, povodom dodjele počasnog doktorata Bogićeviću, kazao je da mu se dodjeljuje za izuzetan doprinos afirmaciji priznanja i teritorijalne cjelovitosti i integriteta BiH, za aktivnost na promociji mira, tolerancije, te univerzalnih evropskih vrijednosti među narodima i državama jugoistočne Evrope, za državničko, visoko moralno, humano opće ljudsko djelovanje kao i zalaganje za otvaranje perspektive mladim ljudima i stvaranje atmosfere o sigurnoj budućnosti u domovini BiH.
”Ne treba zaboraviti da su se za cijelo vrijeme njegovog političkog angažovanja dogodila značajna historijska dešavanja, koja su kod Bogića Bogićevića samo potvrdila njegovu principijelnost i političku mudrost, a to je vrijeme od 1989. do 1991. Godine, kada je obavljao dužnost člana Predsjedništva SFRJ”, kazao je Latifagić.
Pojašnjava da se Bogićević vjerovatno nije nikada našao u težoj i odgovornijoj ulozi kao tada, kada se direktno radilo o budućnosti država u sastavu SFRJ, prema tome i BiH.
”Ne praveći razliku među ljudima po njihovoj nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, Bogić je svojim poznatim 'ne' u Predsjedništvu SFRJ, kada iza njega nije stajalo ni Predsjedništvo BiH, ni Skupština i odluku je morao donijeti sam, pokazao svoju pripadnost jednako svim narodima u BiH. Istovremeno je branio revolucionarnu prošlost BiH iz perioda 1941. do 1945. godine”, smatra Latifagić.
Bogić Bogićević, bosanskohercegovački je političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989. godine, između pet kandidata, te tako, postao je prvi demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH.
Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku, te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH.
Kao član Predsjedništva SFRJ je, na iznenađenje promiloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, glasao protiv.
Iz tog vremena pamte se njegove riječi: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji“.
