Nakon sastanka sa predstavnicima udruženja žrtava iz FBiH, Brammertz je istakao kako je pojasnio šta se dešava sa suđenjima u predmetima Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Predmet Karadžić se nalazi u posljednjoj fazi odbrane i to bi trebalo biti završeno početkom sljedeće godine, dok je u slučaju Mladić Tužilaštvo u posljednjoj fazi iznošenja dokaza, koja bi trebala biti gotova u novembru.
"Ovo zasigurno nije moja posljednja posjeta Sarajevu. Tribunal će i dalje biti operativan u naredne dvije-tri godine, i nadam se da ću ponovo doći za nekoliko mjeseci", rekao je Brammertz, te dodao: "Razgovarali smo i o ekshumacijama, a o tome sam razgovarao i na sastanku sa glavnim tužiocem BiH jutros. Rečeno je da se mora uložiti dodatni napor da se sa ekshumacijama nastavi, da bi se pronašli posmrtni ostaci i stradali mogli biti sahranjeni."
Sastanci sa žrtvama su najvažniji, naglasio je Brammertz, ali su istovremeno i najteži. Porodice žrtava podsjećaju zbog čega Tribunal i postoji i koje su njegove odgovornosti, dodao je.
"Ako neko ima pravo da bude kritičan, onda su to svakako udruženja žrtava. Rekao sam da je to najvažnije, ali istovremeno i teško, jer se radi o visokim očekivanjima. Upućene su mi kritike, i na račun Tužilaštva i Tribunala", poručio je Brammertz.
Glavni tužilac Haškog tribunala izrazio je nadu da će u žalbenom postupku u predmetu Stanišić i Simatović biti donesena drugačija odluka u odnosu na onu u predmetu Perišić.
Predsjednica Udruženja Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić današnji sastanak ocijenila je kao najbolji do sada. Ona je dodala da je najvažnije da se u slučajevima poput Simatovića, Perišića i Stanišića izvrši revizija.
"Mislim da je ovo sve igra predsjednika suda Theodora Merona, koji je htio da neke svoje ideje uvede, kako bi poslije njega bile primjenjivane u pravdi. Mislim da je to pogrešno. Tražili smo i da nam pojasni presudu Vojislavu Šešelju, koja je trebala biti 30. oktobra, ali je glavni sudija na tom slučaju uklonjen, jer je napisao pismo u kojem je naveo da u Haškom tribunalu ima dosta politike, naredbi od strane predsjednika i drugih. Rečeno nam je da je Tužilaštvo uložilo žalbu, ali da je dobilo odbijenicu", istakla je Subašić.
Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa, zajedno sa 15 drugih udruženja, dale su podršku Tužilaštvu BiH da može ustupati svoje predmete sudu u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, dodala je Subašić, kako bi zločinci koji su pobjegli od pravde bili privedeni.
"Rekli smo da nismo zadovoljni sa ekshumacijama, i da bi se one trebale prebaciti u nadležnost entitetskih tužilaštava. Tužilaštvo BiH je najmanje uradilo za tri godine, nije se iskopalo skoro ništa, a mi majke nemamo dva života, jedan da čekamo kad će biti iskopana jedna kost, a drugi da sahranjujemo svoje najbliže. Naglasili smo da oni kojima se sudi treba da kažu gdje su grobnice, pa makar dobili i manju kaznu", poručila je Subašić.
Nakon sastanka sa predstavnicima žrtava iz FBiH, Brammertz se sastao i sa predstavnicima žrtava iz Republike Srpske.
U izjavi za novinare prije sastanka, predsjednik logoraša RS-a Branislav Dukić istakao je kako će glavna tema današnjeg sastanka biti predmeti koji su vraćeni iz Haškog tribunala pod oznakama A, B, i C i predati Sudu i Tužilaštvu BiH, a koji se, kako je naveo, opstruiraju.
"Pitat ćemo i šta je sa slučajevima Dobrovoljačka, Tuzlanska kolona, SIjekovci, Mrkonjić Grad, Derventa, Doboj, Vozuća i Atif Dudaković. Pitaćemo i zašto se vrši sukcesivno primjenjivanje zakona BiH prema Srbima, dok prema drugim optuženim se ne vrši", pojasnio je Dukić, dodavši da se "čini da je do sada stvaran politički sud, a ne sud pravde".
