Brkić: NATO je zabrinut zbog retorike slabljenja institucija BiH i secesionističke politike
Ovaj samit ocijenjen je kao jedan od najvažnijih za saveznike koji se nalaze pred velikim izazovima, kako u Evropi, tako i u Aziji. Iako su prvog dana u fokusu samita bili odnosi s Rusijom te nastavak pomoći Ukrajini, s obzirom na aktualnu situaciju, na marginama susreta, ali i na bilateralnoj razini, saveznici su razgovarali i o situaciji na zapadnom Balkanu.
Tim povodom organiziran je sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a s kolegama iz Moldavije, Gruzije i Bosne i Hercegovine.
Brkić je Feni rekao da su na sastanku mnoge države pozdravile brzo formiranje Vijeća ministara, kao i brzo formiranje Komisije za saradnju s NATO-om na čijem je čelu, ali je isto tako jedan broj država izrazio zabrinutost zadnjom retorikom u kontekstu slabljenja institucija Bosne i Hercegovine, kao i secesionističkom retorikom.
"Države vjeruju da je mir, stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine ujedno mir i sigurnost prostora Europe ili takozvanog euroatlantskog prostora u kojem su zemlje članice NATO-a. Potpora je upućena Bosni i Hercegovini i u kontekstu 'defence capacity building' programa u kojem su pojedine zemlje članice rekle da će donirati sredstva. Među inima, Velika Britanija će donirati oko milion funti, a Republika Hrvatska oko 500 hiljada eura", dodao je on.
Na samitu se nije razgovaralo o priključenju Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu jer je to odluka koju naša zemlja treba donijeti suvereno onda kada bude vrijeme za to.
"Ali, razgovaralo se o priključenju Švedske i vidjeli ste vrlo pozitivne signale koji su s ovog samita došli u kontekstu nastavka procedura ratifikacije pristupnog sporazuma Švedske, prvo u Parlamentu Turske, a nakon toga i Mađarske. BiH je jasno strukturirana kao partner, kao zemlja gdje se zajedno u partnerstvu sa Sjevernoatlantskim savezom odvijaju redoviti ciklusi programa reformi i gdje Oružane snage sudjeluju u vježbama koje su ranije dogovorene", napomenuo je.
Brkić je još otkrio da će Bosna i Hercegovina 2024. godine biti sjedište NATO partnerskog simpozija na kojem će sudjelovati sve zemlje partneri i članice.
S obzirom na to da bi na dvodnevnom NATO samitu u Vilniusu trebali biti odobreni prvi sveobuhvatni planovi NATO-a od Hladnog rata za obranu od bilo kakvog napada Rusije, Brkić je naglasio kako je ovo historijski samit u kontekstu velike prijetnje transatlantskom miru i sigurnosti.
"U kontekstu aktualne agresije Rusije na Ukrajinu naravno da NATO promišlja što je to što su trenutne prijetnje, ali i buduće. Ovdje se vidi jedno veliko jedinstvo i velika povezanost, ne samo zemalja članica među sobom, nego i njihova predanost prema zemljama partnerima, među kojima je i BiH", dodao je on.
Govoreći o očekivanjima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji traži jasan put za pridruživanje NATO-u po okončanju rata, Brkić je kazao kako se konstantno potvrđuje politika otvorenih vrata i politika primanja novih zemalja članica u NATO.
"Ovog travnja Finska je postala zemlja članica. Imamo pozitivne signale za Švedsku. Nedavno su naši susjedi Crna Gora i Sjeverna Makedonija postale punopravne članice tako da sam ja veliki optimist kada govorimo o politici otvorenih vrata. Temeljno je da NATO gaji odnos u kojemu u članstvo prima one zemlje koje to žele. Vjerujem da će, kada se sigurnosna i svaka druga situacija u Ukrajini smiri, a ukoliko to Ukrajina bude željela i ukoliko to Sjevernoatlantski savez bude želio, Ukrajina postati punopravna zemlja članica NATO-a", podvukao je.
Brkić je na kraju izrazio uvjerenje da će i Bosna i Hercegovina biti bliže na tom putu.
"Moja politička opcija, moj politički habitus vjeruje da je i Bosni i Hercegovini mjesto u punopravnom članstvu NATO-a, ali to će opet biti unutarnji konsenzus u BiH kojega će NATO ispoštovati", zaključio je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
