Brojni problemi pred novim vlastima: BiH treba radna mjesta i više stranih investicija!
Pri tome, potrebno je voditi računa da je u Bosni i Hercegovini neophodno raditi na poboljšanju osnovnih ekonomskih parametara, kao što su stopa nezaposlenosti mladih, koja iznosi čak 59 posto, najveća stopa javne potrošnje na socijalnim davanjima u regiji, te nizak položaj na ljestvici prema indeksu percepcije korupcije.
Ovi i mnogi drugi parametri, ocjena je stručnjaka, mogu se riješiti oštrom borbom protiv korupcije, jačanjem vladavine prava, transparentnosti poslovanja, uključivanjem svih strana u izradu strategija borbe protiv korupcije.
Može se to učiniti, smatraju stručnjaci, i poboljšanjem poslovnog okruženja; ulaganjem u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage, smanjenjem broja institucija uključenih u odobravanje dozvola za početak poslovanja i start preduzeća, ulaganjem u razvoj srednjih i malih preduzeća kao okosnice samozapošljavanja, poboljšanjem izvozno orijentirane proizvodnje, kao i boljom socijalnom zaštitom svih građana BiH.
Radna mjesta, i opet, radna mjesta
Uz ovo, nove bosanskohercegovačke vlasti očekuju i velike obaveze, posebno u donošenju zakona koji će poboljšati stanje u oblasti ekonomije, a što je i obaveza Bosne i Hercegovine na putu prema EU. Tu spadaju usvajanje strategije u oblasti poljoprivrede na državnom nivou, obaveza da se kroz IPA strukturu osiguraju i adekvatni mehanizmi u dijelu koji se odnose na plaćanje u oblasti ruralnog razvoja, kao i donošenje strategije tako i zakona na državnom nivou u oblasti ekologije.
Bosna i Hercegovina ima obavezu i da donose rješenja u oblasti infrastrukture i energetike. Pred novom vlasti bit će da donesu strategiju u oblasti energetike, kao i posebni zakon o gasu na razini BiH, što je obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo i na što se već čeka godinama.
Obaveza je i zakonski urediti i oblast bankarske supervizije i obligacionih odnosa kao ključnih pitanja u domenu ekonomije, čime bi se propisi harmonizirali u tim oblastima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Nove vlasti, kad to već nisu dosadašnje, bit će obavezne donijeti i strategiju malih i srednjih preduzeća na nivou BiH.
Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, predstavljajući najnoviji izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2014. godini, u okviru kojeg je navedeno kako je ostvaren krajnje ograničeni napredak, naveli su kako se od novih vlasti kao ključni zadaci očekuju - radna mjesta, radna mjesta i radna mjesta.
I Evropa želi vijdeti sa su u BiH u fokusu socijalno-ekonomski aspekti i problemi, na koje je ukazano i na februarskim protestima u BiH.
Pred Bosnom i Hercegovinom su u naredne godine značajni izazovi od kojih je i onaj o naplati dugova koji će sustići BiH, rate za kreditna zaduženja.
Iz Bruxellesa, pak, poručuju da je i visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federica Mogerini jasno navela kako će realizacija mjera iz dokumenta o radu i zapošljavanju biti prioritet vlasti BiH nakon izbora na osnovu kojih će se cijeniti napredak države.
Izjednačen broj zaposlenih i nezaposlenih
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, broj nezaposlenih u julu 2014. godine iznosio je 548.609 osoba, što je za 4.427 manje u odnosu na isti period 2013. godine (bilo 553.036 nezaposlenih), ali i dalje 9.243 više nego u istom periodu prije dvije godine (2012. broj nezaposlenih iznosio 539.366).
Broj nezaposlenih u bh. entitetu Federacija BiH je za 5.464 osobe veći u augustu 2014. godine nego u decembru prošle godine kada je iznosio 388.107 osoba. Naime, prema posljednjim podacima broj nezaposlenih je 394.168 osoba.
Već duže vremena broj nezaposlenih i zaposlenih u bh. entitetu FBiH je gotovo izjednačen. Samo za 1,12 osoba je više zaposlenih nego nezaposlenih. Tako je prema podacima iz augusta 2014. broj zaposlenih u bh. entitetu FBiH iznosio 444.597, dok je krajem decembra prošle godine on iznosio 435.113.
U bh. entitetu Republika Srpska, prema podacima s kraja prošle godine, bilo je 149.284 nezaposlenih, naveo je Republički zavod za statistiku RS.
Istovremeno, broj zaposlenih u bh. entitetu RS u prvom tromjesečju 2014. godine bio je 239.986 i manji je u odnosu na treće tromjesečje 2013. kada je u septembru iznosio 240.305 osoba.
Pad životnog standarda
Stopa zaposlenih u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio je u 2014. godini 31,7, a nezaposlenih 27,5. Došlo je i do pada bruto domaćeg proizvoda za 1,2 posto u 2014. (podaci iz februara), u odnosu na isti period 2013. godine.
Prosječna plaća u BiH u augustu 2014. godine iznosila je 825 KM (oko 412,5 eura) što je za jedan euro manje nego je bila na kraju 2013. godine - iznosila 827 KM (oko 413,5 eura).
Gledano po entitetima, u FBiH je prosjećna plaća 826 KM (oko 413 eura) bila u augustu 2014. što je za 14 KM (sedam eura) manje nego mjesec ranije, u julu - bila 840 KM, a devet KM (oko 4,5 eura) manje nego na kraju 2013. godine, kada je iznosila 835 KM.
Slična situacija je i u bh. entitetu RS gdje je prosječna plaća u augustu 2014. bila 825 KM (oko 412,5 eura) što je za pet KM (oko 2,5 eura) manje nego mjesec ranije - iznosila 830 KM, a pet KM (oko 2,5 eura) više nego na kraju prošle godine kada je bila 820 KM (oko 410 eura)
Vanjski dug Bosne i Hercegovine u posljednjih sedam godina povećan je za 89,5 posto ili 1.812,6 miliona eura. Tako je vanjski dug Bosne i Hercegovine u drugom kvartalu ove godine iznosio je 3.842 miliona eura.
U 2007. godini vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosio je 2.025,6 miliona eura.
Najveći vanjski dug Bosne i Hercegovine nastao je u periodu 2009./2010. godina kad je povećan za čak 539,2 miliona eura, te godinu ranije 2008./2009, kada je povećan za 508,1 miliona eura.
Interesantno je da je vanjski dug Bosne i Hercegovine 30. septembra 1991. iznosio svega 1.789 miliona američkih dolara ili 1.417,8 miliona eura.
Ukupni unutrašnji dug na kraju prošle godine iznosio je 3.018 miliona KM (1,509 milijardi eura), od čega se 2.029,31 miliona odnosi na bh. entitet RS (1.015 miliona eura), a na bh. entitet FBiH 957,62 miliona KM (oko 479 miliona eura), dok se na Brčko distrikt odnosi 31,57 miliona KM (oko 16 miliona eura).
Najveći unutrašnji dug se odnosi na staru deviznu štednju - 824,58 miliona KM (oko 412,3 miliona eura), ratna potraživanja iznose 706 miliona KM (353 miliona eura), ukupni dug općina, gradova i kantona iznosio je 507,2 miliona KM (253,7 miliona eura), a dugoročne obveznice su 320 miliona KM (oko 160 miliona eura).
Negativan vanjskotrgovinski bilans BiH
Vanjskotrgovinski bilans Bosne i Hercegovine završio se prošle godine u minusu za 6.789.676 hiljada KM (3.394.838 hiljada eura). U prvih devet mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine bio je u minusu za čak 5.477.999 hiljada KM (2.738.999 hiljada eura).
Direktne investicije u 2013. godini su iznosile 214 miliona eura, što je za 63 miliona manje nego godinu ranije, u 2012. Time su direktne strane investicije u prošloj godini zabilježena na najnižoj razini s obzirom da su u 2011. godini iznosile 357 miliona, a 2010. godine 307 miliona eura.
U prva tri mjeseca ove godine nivo stranih investicija je iznosio 130 miliona eura.
Bit će neophodno da se lideri Bosne i Hercegovine nakon oktobarskih općih izbora odlučno angažiraju na planu sveobuhvatnih reformi, konstatirala je u izvještaju Evropska komisija, uz napomenu da oni treba da rješavaju socio-ekonomske probleme građana te da poboljšaju efikasnost i funkcionalnost institucija na svim nivoima vlasti, kao i međusobnu koordinaciju, što je neophodno za napredovanje na putu EU integracija.
Ella Dvornik posjetila Sarajevo, najviše pažnje privuklo njeno smjelo izdanje: Pozirala u donjem vešu
