Jedan od uvodničara Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banja Luke, kazao je kako do političkih pritisaka dolazi i u njegovoj branši, jer se novinarstvo zapravo bavi istinom.
"Ako se bavite istinom dolazite do podataka koji nisu svakom ugodni i ne bude svako zadovoljan njima. Treba se baviti principima profesije, novinarstvo nije posao. Dosta ljudi nažalost misli da je novinarstvo od sedam do tri i onda kući, to nije tako, ali dosta ljudi tako radi. Mnoge kolege novinarstvo doživljavaju kao prelaznu fazu do postanka PR menadžera ili potparola političkih partija. Želim im dosta sreće, ali to nažalost nije novinarstvo", kazao je Bursać kao ilustraciju posla kojeg radi, a koji je često predmet političkih pritisaka.
Bursać je kazao i da politički pritisci mogu biti jaki onoliko koliko pojedinac to dozvoli ili koliko doživite te ljude kao "hiper" bitne.
"Pritiske koji pređu u prijetnje smrću treba tretirati sistem, ali on to uvijek ignoriše. Na čovjeku je da na tome insistira. U devedeset posto slučajeva MUP otkrije ljude koji stoje iza toga, ali kad predmet ode na tužilaštvo tu nastaje crna rupa", kazao je Dragan Bursać.
Irma Bralija, aktivistkinja iz Mostara kazala je kako politički pritisci u našoj zemlji se vrše ne samo na one koji se suočavaju s prošlošću, već na sve one koji se kritički osvrću na bilo šta.
"Politički pritisci su različitog oblika, oni se kreću od toga da se ljudima prijeti ne dobijanjem posla, ako ga pojedinac nema, da će biti otpušten, ako ga ima. Meni se lično dešavalo više vrsta takvih pritisaka. Čak mislim da je činjenica da sam žena, bila shvaćena kao dvostruki incident u patrijarhalnom bh. društvu. Kod nas je pomalo nevjerovatno, a tako vlast zna shvatiti, da se neko ko je mlad, a pri tom i žena kritički osvrće na bilo koju društvenu pojavu", izjavila je Baralija.
Ivo Anić, novinar i kolumnista iz Splita povezao je političke pritiske kod suočavanju s prošlošću s negativnim tretmanom pojma jugonostalgije.
"Svi ljudi koji se sjećaju svoje bolje prošlosti su zapravo diskriminirani i na neki ih se način sotonozira. Mi se zapravo nismo dužni sjećati prošlosti, nismo se dužni sjećati Jugoslavije, već samo u tamnim tonovima. Danas živimo u poprilično širofrenom društvu koje je zapravo frustrirano, jer je ono inferiornije od onoga prije", kazao je Anić.
Anić je kazao kako hrvatsko društvo nastoji pokazati svoju demokratičnost, ali da je da slobodni stavovi neće doći u mainstream medije jer njih kontroliše krupni kapital.
Tribina "Između sjećanja, zaborava i poricanja - Politički pritisci na osobe koje se kritički suočavaju s prošlošću" održana je u organizaciji portala Tačno.net.
Dijete koje je obljubio Moamer Kasumović je dva mjeseca kasnije bio žrtva silovanja druge osobe
