"Do ovog trenutku posmrtni ostaci 43 žrtve su spremni za kolektivnu dženazu 11. jula ove godine u Potočarima. Dakle, toliko porodica se izjasnilo da želi ukopati posmrtne ostatke svojih najmilijih. Također, u Podrinje identifikacionom projektu se nalazi više od 500 posmrtnih ostataka, jedni su u fazi obrade i nisu još identificirani, a 114 je identificirano, ali do ovoga trenutka porodice se još nisu odlučile za ukop", istakla je Čengić.
Uglavnom, kako je kazala, razlog je nekompletnost tijela jer kada je riječ o žrtvama genocida u Srebrenici uglavnom su pronađeni u sekundarnim masovnim grobnicama odnosno izmještenim grobnicama što je prouzrokovalo nekompletnost tijela. Dakle, Čengić je istakla da su posmrtni ostaci 43 žrtve spremne za ukop, a da je ranijih godina identificirano još 114 za koje se porodice još nisu izjasnile da li će ih ukopati ove godine na kolektivnoj dženazi u Potočarima.
"Nije rijetka situacija da posmrtne ostatke jedne žrtve spajamo iz dvije ili više masovnih grobnica koje su u nekim slučajevima udaljene i po nekoliko desetina kilometara. U narednom periodu identifikacije bi trebale biti intenzivirane. U suštini ne možemo znati koji broj će biti spreman za dženazu, ali nadamo se da ovo nije konačan broj i da će se još dosta porodica odlučiti na ukop ove godine", pojasnila je Čengić.
U Bosni i Hercegovini se traga za još oko 7.000 osoba, a pronalazak novih posmrtnih ostataka prošle godine na Jakarinoj Kosi u Prijedoru i na deponiji smeća u zvorničkom Kozluku svakako vraća nadu porodicama ubijenih, koji više od dvije decenije traže kosti najmilijih kako bi ih dostojanstveno ukopali. Prošlu godinu, nakon masovne grobnice Tomašica iz 2013. godine, obilježili su Jakarina Kosa i deponija u Kozluk odakle je ekshumiran 761 posmrtni ostatak. Istražitelji se na istu lokaciju vraćaju ponovo čim se steknu uslovi za rad.
Kada je u pitanju ponovno pretraživanje terena u Kozluku, Čengić je izrazila očekivanje da će u skorijem periodu Tužilaštvo BiH zakazati ponovno pretraživanje smetljišta, gdje je krajem prošle godine otkrivena masovna grobnica iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka, od čega 15 kompletnih i 40 nekompletnih tijela.
“Riječ je o primarnoj masovnoj grobnici, a informacije smo dobili od Haškog tribunal na temelju satelitskih snimaka. Imamo da provjerimo još dvije informacije, također, na istom ovom smetljištu i u ovom trenutku ne znamo da li su ove informacije tačne ali čim budu dozvoljavali vremenski uslovi očekujemo vrlo brzo da bi se mogla zakazati ekshumacija i da bismo mogli pretražiti još ova dva lokaliteta gdje bi se mogle nalaziti žrtve genocida počinjenog 1995.”, pojasnila je Čengić.
U Podrinje identifikacijskom projektu nalazi se još oko 1.000 posmrtnih ostataka koji su identificirani, a riječ je o posmrtnim ostacima koje treba kompletirati.
“Dakle, u narednim godinama bit će rađene reekshumacije u Potočarima radi dodavanja naknadno pronađenih posmrtnih ostataka. I ove godine svakako su planirane reasocijacije, uglavnom, svake godine se barem stotine žrtava otkopa i dodaju se naknadno pronađeni dijelovi tijela”, istakla je Čengić.
Naglasila je da je riječ o reasocijacijama odnosno o kompletiranju tijela gdje uglavnom prisustvuju i porodice ubijenih žrtava.
“Kada je riječ o Srebrenici, ono što je karakteristika Srebrenice su sekundarne masovne grobnice odnosno izmještene masovne grobnice uzrokovale su nekompletnost tijela i otežale identifikacije i reasocijacije. S druge strane, porodicama su to dodatne boli i trauma jer vrlo često i po nekoliko puta moraju dolaziti na identifikaciju odnosno identificirati i ukopavati dio po dio tijela što u mnogim slučajevima traje više godina”, poručila je Čengić.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
