Harem džamije je imao dva ulaza, a vakuf je uz džamiju napravio i mekteb. U haremu se nalazila kamena česma sa koritom, a tu su ukopani članovi poznatih sarajevskih porodica te kćerka osnivača džamije i braća Kulović.
Džamija je porušena 1947. godine kada su socijalističke vlasti na tom lokalitetu izgradile park i stambenu zgradu (današnja lamela) u kojoj su bili smješteni činovnici i vojni oficiri. Poslije je park nazvan po slovenskom pjesniku Francu Prešernu.
Problematičan park
Općina Centar je u augustu 2004. godine donijela rješenje kojim se odobrava uređenje parka Franca Prešerna. Po otpočinjanju radova ukazuju se temelji džamije sa mektebom i ostaci mezarluka, nakon čega su svi radovi obustavljeni. Od novembra 2004. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predmetni lokalitet tretira kao nacionalni spomenik do donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Na inicijativu Islamske zajednice i nekih nevladinih organizacija Skupština Kantona Sarajevo u januaru 2005. godine donosi odluku o izmjeni naziva Prešernovog parka u Harem Kalin hadži Alijine džamije.
"Vakufska direkcija je smatrala da prvo treba postupiti u skladu s mišljenjem Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. S obzirom na to da Vakufska direkcija u tome nije nailazila na podršku nadležnih organa predmetni lokalitet je propadao i dobio sadašnji izgled", rečeno je za Klix.ba iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH.
Nedavno je dogovoreno da Općina Centar i Vakufska direkcija pristupe zaštiti lokaliteta tako da se isti ogradi, a potom arheološki istraži, nakon čega bi se rezultati istraživanja prezentirali javnosti. Prije samog prezentiranja uradila bi se konzervacija istraživačkih radova, a nakon konzervacije bio bi urađen i kompletan elaborat o istražnim i konzervatorskim radovima.
Želja za obnovom džamije
"Nije uredu da se o predviđenim aktivnostima govori s predrasudama prije nego se iznesu činjenice. Želimo da na tom lokalitetu uradimo nešto slično lokalitetu Bakr-babine džamije. I ona je zajedno s medresom i mezarlucima u proteklom sistemu bila zatrpana. Danas je taj prostor arheološki istražen, konzerviran i javnost ima priliku vidjeti istražene rezultate. Dakle, u prvom planu su nabrojane aktivnosti. Nakon toga slijede aktivnosti u vezi s eventualnom obnovom džamije. Ako i dođe do obnove i ponovne izgradnje na tom lokalitetu, IZ će u saradnji sa Zavodom izaći sa projektom kojim će javnost biti zadovoljna. Želimo naglasiti da nam je sada cilj da uredimo lokalitet, odnosno da ogradimo, uradimo arheološko ispitivanje i konzerviranje ostataka. Nakon toga ćemo moći malo detaljnije i više govoriti o eventualnoj izgradnji džamije", objašnjeno je iz Direkcije.
Trenutna ideja
Shodno preporukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Općina Centar Sarajevo je naručila i finansirala, u iznosu od deset hiljada maraka, projekat "Arheološki park Kalin hadži Alijine džamije". Projekat je izradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, a on se sastoji od konzervacije i prezentacije arheoloških ostataka džamije i mekteba, te formiranja površine trga savremene koncepcije.
"S obzirom na to da se opisanim radovima, između ostalog, doprinosi revitalizaciji i očuvanju ovog prostora, Općina Centar Sarajevo je u Budžetu za 2015. godinu osigurala 50 hiljada maraka i potpisala ugovor prema kojem će Vakufska direkcija realizirati pomenuti projekat zaštite lokaliteta pod stručnim nadzorom Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Općinsko vijeće je na 36. redovnoj sjednici od 29. septembra 2016. godine donijelo zaključak da se pristupi izradi Urbanističkog projekta 'Pošta-Sud', u okviru kojeg će se definisati i budući sadržaji ovog lokaliteta, a nosilac izrade plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo", rečeno je iz Općine za Klix.ba.
Izrada plana o arheološkom parku
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kao nosilac izrade planskih dokumenata za područje koje pokriva Kanton Sarajevo, nije započeo izradu detaljnog planskog dokumenta za lokalitet harema Kalin hadži Alijine džamije, jer izrada ovog plana može započeti tek po usvajanju odluke o pristupanju izradi plana, koja još nije donesena.
"Korespodencija između Općine Centar i institucija za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa o ovoj temi sa Zavodom nije vršena. Ono što je jedino do sada urađeno je da smo u mjesecu oktobru 2015. godine, na zahtjev Općine upućen Zavodu da dostavi troškove i rokove za izradu Urbanističkog projekta 'Pošta – Sud', uputili odgovor. Općinskim dopisom smo informisani da je na 36. sjednici Općinskog vijeća Centar Predsjedavajući pokrenuo inicijativu da se po hitnom postupku izradi Urbanistički projekat 'Pošta – Sud'. Iako je Zavod dao odgovor na traženi zahtjev, do danas nemamo povratnih informacija na osnovu kojih bi se konkretne aktivnosti nastavile. Zavod smatra da je potrebno sa nosiocem pripreme Općinom i relevantnim institucijama za zaštitu prethodno održati sastanak o ovoj temi te dati prijedlog smjernica koje bi bile sastavni dio odluke o pristupanju izradi ovog urbanističkog projekta. Kako saznajemo iz medija, u Općini je prezentiran prijedlog rješenja za uređenje lokacije Harem Kalin hadži Alijine džamije (bivšeg Prešernovog parka), koje je uradio Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, a o kojem ovaj Zavod nije upoznat", rečeno je iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Izrada Urbanističkog projekta će ići po redovnoj proceduri izrade i usvajanja svih obavezujućih faza, između ostalog i upoznavanja građanstva kroz javnu tribinu i javnu raspravu, a za sve će biti potrebno vrijeme do 12 mjeseci.
Ograđivanje lokaliteta i arheološka istraživanja će, nakon što se obave sve druge predradnje, započeti u narednim mjesecima.
