Čerkez: Očekivano je da se virus širi među državama, ali ne smijemo jedni druge stigmatizirati
Shodno tome, neke države, poput susjedne Hrvatske su prvobitno donijele odluku da bh. državljani ne smiju prelaziti njenu granicu navodeći kako postoji zabilježen "uvoz" slučajeva.
Nakon izvjesnog vremena promijenjena je odluka, pa su donesena nova pravila koja ukazuju na to da bh. državljani mogu putovati u Hrvatsku, ali s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili uz obavezan odlazak u karantin od 14 dana ukoliko nemaju taj dokaz. Jedino je bila olakšavajuća okolnost za one građane koji su posjedovali hrvatsko državljanstvo jer oni nisu morali imati PCR negativan test.
S druge strane, druge susjedne zemlje nisu imale tako stroge zahtjeve, već je Crna Gora prema posljednim informacijama, dopustila ulazak bh. državljanima u zemlju s negativnim serološkim testom.
U razgovoru za Klix.ba, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez je naglasio da je solidarnost u ovakvim situacijama najbitnija, pogotovo među državama te da upravo ne treba dolaziti do toga da se jedna od njih stigmatizira samo zbog toga što ima porast slučajeva zaraze.
Kako je pojasnio, u izvještajima BiH se nikada nije posebno naglašavalo iz kojih zemalja se najčešće uvoze slučajevi, a kako je dodao, bilo ih je u velikoj mjeri.
"Njih je trenutno najviše s Jadrana kao posljedica godišnjih odmora, posebno u Hercegovini, a u Kantonu Sarajevo veliku posljedicu uvoza virusa imali smo iz Srbije i Sandžaka što je bio razlog velikog skoka koji se desio za vrijeme Bajrama. Međutim, ovom prilikom želim naglasiti da smo se trudili da ne stigmatiziramo nijednu zemlju niti da nekoga posebno izdvajamo, jer smatramo da je u pandemiji za očekivati da će se virus širiti iz države u državu i da se on ne može baš tako jednostavno zaustaviti", kazao je Čerkez.
Čerkez je podsjetio i to da je neosporna činjenica to da je BiH trpjela velike posljedice jer je otvorila svoje granice za susjedne zemlje.
"Također želim naglasiti i to da je i u Njemačkoj svaki peti čovjek koji se vraćao s godišnjeg odmora bio inficiran koronavirusom što je za očekivati. Prema tome, mišljenja sam da svi zdravstveni profesionalci ne bi trebali previše u javnosti stigmatizirati nijednu zemlju zato što ima zabilježen skok u zarazama. Umjesto toga, trebali bi težiti solidarnosti kako bi iz ove situacije svi zajedno izašli kao pobjednici, a ne prikupljati bilo kakve poene jer ćemo susjede ili nekoga drugog izdvajati ili optuživati za uvoz virusa. To nije uredu jer u ovome smo trebali biti svi zajedno", naglasio je.
S obzirom na to da se i Njemačka bori s uvezenim slučajevima zaraze, kako je i navedeno, Institut Robert Koch je nedavno objavio analizu i podatke o tome iz koje države u najvećoj mjeri dolaze ljudi kod kojih je potvrđen koronavirus.
Podaci se odnose na period od 21.08. do 27. 08. i kada je riječ o zemljama regiona, najveći broj uvezenih slučajeva je iz Hrvatske i to 940 što je poraslo unazad nekoliko sedmica, čime je ova susjedna država prestigla Kosovo s 814 inficiranih.
Najmanje zaraženih je stiglo iz Srbije sa 52, prati je Albanija sa 95 i Makedonija sa 105 slučajeva zaraze. Nakon njih je i BiH s potvrđenih 239 slučajeva.
Bitno je naglasiti da su sve ove države imale porast uvezenih slučajeva u poređenju s prethodnim sedmicama.
Kod slučajeva najvjerovatnijih izvora zaraze u Hrvatskoj i Španiji češće je riječ o zaraženim osobama starosti između 20 i 24 godine, što upućuje na turizam zabave.
U najnovijem izvještaju navedeno je i to su dobna skupina između 20 i 29 godina, u kojoj dominiraju "vjerovatno zaraženi iz Španije, Hrvatske i Bugarske, što upućuje na industriju zabave".
