Cero: Provođenje presude Ustavnog suda nije upitno, utjecat će i na gradnju aerodroma u Trebinju
Za njega je ovom presudom potvrđen subjektivitet i integritet Bosne i Hercegovine kao države. Podsjetio je da je javna imovina izraz subjektiviteta države kao takve te da pojedine političke stranke Bosnu i Hercegovinu ne smatraju suverenom.
"Neki ratni ciljevi su, kroz nedefinirano pitanje vlasništva na teritoriju Bosne i Hercegovine, imali svoj intenzitet, kretali su se i konačno su presudom U1/11 destabilizirani. Potom je uslijedila presuda o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske", napomenuo je Cero.
Naglasio je da nije bilo sporno pravo korištenja, ali da je ono pretvoreno u pravo vlasništva. Ocijenio je da je ovom presudom potvrđeno da istovremeno ne mogu postojati državni i entitetski integritet.
"Postojala je jedna iskrivljena, spinovana percepcija koja je podrazumijevala: 'Priznajemo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali i integritet entiteta Republika Srpska'. Ova presuda je potvrdila da ta dva integriteta ne mogu istovremeno egzistirati, odnosno da oni isključuju jedan drugog", obrazložio je u razgovoru za Klix.ba.
Ponovio je da je država jedini nositelj integriteta i suvereniteta.
"Najviše oštećena država"
U nastavku je govorio o tome koje su štetne posljedice provođenja Zakona o šumama Republike Srpske, a za koji je napomenuo da je donesen 2012. godine. Ukazao je da je najviše oštećena sama država, jer joj je uskraćeno da ostvaruje ono što se zove izvorni prihodi.
"Izvorni prihodi, koji su trebali da nastaju koncensioniranjem ili nekim drugim načinima u upravljanju šumom, su odlazili na krivo mjesto. Nisu išli u budžet Bosne i Hercegovine, ama baš niti jedna marka", potcrtao je Cero.
Očekuje da će se presudama o zakonima o šumama i poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, kao i presudama o drugim javnim dobrima, kako je rekao, zaokružiti u cjelini tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za njega to znači i angažman visokog predstavnika Christiana Schmidta.
"Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) jesu oni nazvani 5+2, a peti uslov jeste upravo donošenje zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom. Ovo olakšava djelovanje visokog predstavnika i dovodi ga na čist teren", mišljenja je.
Cero je pri stavu da osim spomenutog zakona treba donijeti i zakon o restituciji i denacionalizaciji.
"Vlasti Republike Srpske su još 2001. pokušale da restituciju i nacionalizaciju spuste na entitetski nivo. Ovaj zakon daje titularu vlasništva ne samo pravo, već i obavezu da donese zakon o restituciji i denacionalizaciji. Mi smo jedina postsocijalistička država koja ne samo da nije provela restituciju i denacionalizaciju, nego za to još nema ni institucionalni, ni zakonski okvir", kazao je.
Da li će presuda biti provedena
Ne misli da Republika Srpska neće provesti ovu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, može se desiti samo da se odluke provode usporeno.
"Presude će biti uvažavane u mjeri ako institucije Bosne i Hercegovine budu imale proaktivno dejstvo, kao i međunarodna zajednica oličena u visokom predstavniku. Tačno je da nama, javnom mnjenju nije poznato da li je presuda o poljoprivrednom zemljištu provedena, što znači da su se stvari vratile u prijašnje stanje", istakao je Cero.
Potcrtao je da presuda znači povratak u prethodno pravno stanje i ponovio da se pravo vlasništva ne može mijenjati. Zbog toga smatra da ne može biti upitno provođenje presude.
Utjecaj presude na zaduživanje Republike Srpske, gradnju aerodroma u Trebinju i hidroelektrana na Drini
Kao važnim pitanjem je izdvojio to kako će biti obeštećen stvarni titular - država Bosna i Hercegovina.
"Republika Srpska je u više navrata na inostranom tržištu, berzama prodavala vrijednosne papire kojima je polog bila imovina nad kojom država ima više od 51 posto vlasništva. Jasno je da Republika Srpska ne može servisirati svoj dug. Vlasnik vrijednosnih papira dobija mogućnost da uđe u vlasništvo nad imovinom, javnim dobrima. Sjetite se da su u posljednjoj prodaji na Londonskoj berzi plasirani vrijednosni papiri vrijedni 350 miliona eura", ukazao je.
Smatra da su kupci vrijednosnih papira obmanjivani i da ovom presudom neće moći namiriti svoja potraživanja.
Osvrnuo se i na namjeru vlasti Republike Srpske da zajedno sa Srbijom gradi aerodrom u Trebinju, a koji bi trebao biti upravo na šumskom području. Shodno prethodno navedenom, Cero je ocijenio upitnim ovu namjeru. Upitna mu je i gradnja hidroelektrana na Drini, a koju su dogovorile Republika Srpska i Srbija.
"One postaju bezpredmetne, ništavne. Najveće štete su po samu Republiku Srpsku. Ovo je pitanje pojedinačne odgovornosti onih koji su svjesno nanijeli štetu Bosni i Hercegovini i entitetu Republika Srpska. Očekivati je da će to prepoznati oni koji štite ustavnost i zakonitost", poručio je.
Cero je napomenuo da se državnom imovinom - šumskim i poljoprivrednim zemljištem - nezakonito disponiralo ne samo u Republici Srpskoj, već i u Federaciji Bosna i Hercegovina. Naglasio je da je sve potrebno vratiti u pravno stanje do 31. decembra 1991., a koje se odnosi na imovinu kontinuiteta - javna dobra.
