Pravne igrarije u praksi
35

Četiri pojavljivanja su bila potrebna Dodiku da se "oslobodi" i ustane dok govori u Sudu BiH

N. V.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Početak glavnog pretresa i suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću nije se desio ni na četvrtom pojavljivanju u Sudu Bosne i Hercegovine.

Današnjem ročištu u predmetu koji se vodi zbog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika pristupila su tri tužioca, optuženi Milorad Dodik s advokatom te branitelj drugooptuženog Miloša Lukića Slavko Jandrić.

Lukić nije došao na ročište zbog hospitalizacije u Univerzitetsko-kliničkom centru u Banjoj Luci nakon problema sa povišenim krvnim pritiskom. Zbog toga je zatraženo odgađanje ročišta, što je već ranije odbio sudija Mirsad Strika.

On je tokom ročišta izrazio sumnju, zasnovanu na prethodnim iskustvima i dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji, da odbrana optuženih još jednom pokušava pronaći način da odgodi početak glavnog pretresa. Zbog toga je odlučio da razdvoji sudski postupak dok ne bude jasno u kakvom je zdravstvenom stanju Miloš Lukić i da li će moći pratiti suđenja istom dinamikom kao i prvooptuženi Dodik.

Strika je istaknuo da je razdvajanje postupka privremena odluka te da u bilo kojem momentu, ukoliko se steknu uslovi, postupak može biti ponovo spojen.

Stoga su izjave Milorada Dodika i njegovog advokata Gorana Bubića selektivne s obzirom na to da tvrde kako je cilj razdvajanja postupka političko uništenje predsjednika Republike Srpske.

Sudija je pak objasnio i kakva je bila dosadašnja dinamika suđenja ukazujući na praksu optuženih da svaki put pronađu novi razlog za odgađanje ročišta, opravdavajući tako svoju odluku o razdvajanju postupka. Prvo ročište koje je zakazano 22. novembra je odgođeno zbog putovanja optuženih, drugo ročište od 6. decembra je odgođeno zbog zahtjeva za premještanjem suđenja u Banju Luku, a treći put 20. decembra, ročište nije održano nakon zahtjeva za izuzećem svih tužilaca u postupku.

U prilog sudijinoj sumnji da je hospitalizacija još jedan razlog za odgodu ročišta idu i izjave odbrane Lukića na sudu. On je insistirao na tome da današnje ročište bude odgođeno uz tvrdnju da nema osnova za razdvajanje postupka.

Međutim, argumenti za odgodu ročišta nisu bili dovoljno dobri s obzirom na to da je sudija Strika ipak odlučio razdvojiti postupak, stoga je Dodikov advokat Bubić zatražio njegovo izuzeće, što u konačnici znači da se ipak nije moglo nastaviti s procesom dok ne bude donesena odluka o izuzeću.

Osim njegovog izuzeća, Dodik je to tražio i za još sedam sudija Suda BiH za šta su iznijeli svoje razloge. Cilj im je eliminisati sudije koje su bile dio Krivičnog vanraspravnog vijeća Suda BiH koji je odlučivao o Dodikovim zahtjevima, zatim sudije iz Apelacionog vijeća Suda BiH, za koje tvrde da su ignorisali Dodikove žalbene razloge i u konačnici cilj je i eliminacija izvjestioca Suda BiH, koja je bila uključena u prvi zahtjev Dodika za izuzećem sutkinje za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović.

U Krivičnom vanraspravnom vijeću su bile sudije Zoran Božić, Vesna Jesenković i Šaban Maksumić, čije izuzeće Dodik traži, a dok su u Apelacionom vijeću bile sudije Darko Samardžić, Hilmo Vučinić i Redžib Begić. Izvjestilac u prvom Dodikovom zahtjevu, koji nije zadovoljio "Dodikove standarde pravnog razmišljanja" bila je Minka Kreho.

Na samom kraju suđenja smo imali priliku vidjeti i Dodikov tračak poštovanja Suda BiH, s obzirom na to da se obratio sudiji i ovaj put odlučio ustati dok govori. Ono što je tom prilikom htio istaknuti jeste da je ono što mu se stavlja na teret u Sudu BiH morao potpisati, odnosno uraditi jer bi ga u suprotnom prema entitetskim zakonima čekala kazna od 12 godina zatvora.

On to obrazlaže činjenicom da je u Narodnoj skupštini RS-a usvojena odluka o nepoštivanju visokog predstavnika te da ga je to obavezalo da odluku potpiše i objavi u Službenom glasniku. Kao dodatni razlog, navodi to da u Vijeću naroda RS-a nije bilo veta Bošnjaka na tu odluku NSRS, za šta on smatra da je dokaz kako je sa odlukom NSRS-a sve uredu.

Nakon završenog suđenja, Dodik je dao dužu izjavu za medije u kojoj je potencirao to da je riječ o političkom procesu, pokušaju da se uništi Milorad Dodik. Govorio je da suđenje nema pravnu logiku, ali i da BiH ne može opstati sa stepenom poštivanja Ustava BiH kakav imamo sada.

Dotaknuo se Christiana Schmidta na način da objašnjava njegovu nelegitimnost, a što će, kako je ranije najavljeno sa klupe optuženih, biti jedan od glavnih argumenata odbrane tokom suđenja.