Christian Schmidt: Istina je da se razgovara kako kombinovati prisustvo OHR-a i integraciju BiH u EU

"Ove godine se moglo vidjeti da osim Srbije nije bilo drugih međunarodnih predstavnika na tom događaju. Ne znam šta se događa sa predstavnicima iz Ruske Federacije. Mislim da treba doći do pozicije da 9. januar bude sasvim običan dan. Što se tiče 15. februara ja moram vidjeti šta će se tu dogoditi. Međutim, nema potrebe da se izbjegavaju bilo kakve proslave. Republika Srpska nije srpska republika, već multietnička, kao entitet koji se nalazi u Bosni i Hercegovini", rekao je Schmidt.

Smatra da oni koji žele da proslavljanju Dan RS-a kao multietnički dan, radosti i prijateljstva, to za njega ne bi bio problem.

Na pitanje u kojoj mjeri je "svesrpski sabor" probudio duhove prošlosti, evocirajući sjećanja na 90-te godine, visoki predstavnik je odgovorio da sve dok je u pitanju kulturološko obilježavanje misli da je to prihvatljivo.

"Želim reći da nisam vidio mnogo toga. Ako ima nešto gdje se nepoštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine to postaje problem. Do sada toga nije bilo. Dajte da ohrabrimo koji su privrženi multietničkoj BiH.

Na dodatno pitanje da li zaključci ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum istakao je da ne bi rekao da ne postoji ništa zabrinjavajuće.

"Postoji samo to okruženje koje može biti zabrinjavajući. Ako čovjek očekuje da je Mile Dodik sam napisao te zaključke onda bi to morali posmatrati na drugi način, ali vidim više opreza u vezi sa mogućim razvojem situacije, ne vidim puno činjenica. Ako postoji razumijevanje da Srbi dominiraju drugima onda to ne bi bilo dobro. U ovom trenutku trebamo sačekati šta će se iz ovoga izroditi. Ja ne bih očekivao da ovo bude nešto što će promijeniti cjelokupnu situaciju", rekao je Schmidt.

O odnosu sa Miloradom Dodikom

U nastavku ga je voditeljica pitala zašto je koristio skoro tepajući izraz "Mile" za Milorada Dodika.

"Ja mislim da je to za njega na neki način prijateljsko ime. Ja imam jasne političke pozicije, ako vam mogu reći jednu tajnu. U ranijim godinama gospodin Dodik je bio mnogo više prijateljski nastrojen prema meni. To je bilo vrijeme kada je trebao nešto da dobije od mene. Tada mu je bila korisna moja pozicija. On zna da sam ja očigledno tu nakon tri godine, sa ili bez njegovog priznavanja. Ja sam bio u Banjoj Luci i Republici Srpskoj i bolje bi bilo da razumije da ja nisam tu da blokiram ili krivim bilo koga nego da kažemo koji su naši interesi i hajde da razgovaramo o svemu. Ovo je neka vrsta poziva na razumnije ponašanje", kazao je Schmidt.

Prokomentarisao je i suđenju Dodiku na Sudu Bosne i Hercegovine zbog neprovođenje odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

"Očekujem da pravosuđe djeluje nezavisno i da donesu pravu zakonsku odluku. Ako on ima nešto da kaže onda neka kaže, ali treba da prihvati odluke koje su donesene", kazao je visoki predstavnik.

O izjavi koju je dao jedna od domaćih političara da ne vjeruje u pravosuđe ove zemlje Schmidt je kazao da ako je to slučaj onda to treba promijeniti.

"Veoma jednostavno, svi koji imaju odgovornost trebaju je preuzeti. U životu su stvari vrlo jednostavno, ako želite promjenu možete se i promijeniti. Ako ne želite promjenu molim vas nemojte se žaliti", kazao je Schmidt.

Budućnost OHR-a

Govoreći o navodima pojedinih medija da se na Zapadu razgovara o smanjenju ovlasti i izmještanju OHR-a istakao je da se nije o tome diskutovalo.

"Ja sam i organizovao i bio sam prisutan na sastancima na kojima se razgovara. Razgovaralo se o Dejtonu, PIC-u uključujući i moje prisustvo. Imali smo široku raspravu o svim temama, međutim nikakvih odluka u tom smislu nema. Razgovarali smo o tome kako možemo iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a. Ja ću reći da se meni ne bi dopalo da budem ovdje još nekih 30 godina. Narednih 20 godina treba biti vrijeme promjena. Ja ću biti ovdje onoliko koliko budem vidio da postoji obaveza da izvještavam Vijeće sigurnosti UN-a. O tome da stvari nisu dovoljno održive da ove država bude bez prisustva međunarodne zajednice na osnovu Dejtona", rekao je Schmidt.

Naglasio je da uvjerava javnost da će on ostati u Bosni i Hercegovini sa svim ovlastima koje ima i da će raditi ozbiljno sa građanima BiH.

"Samo se radi o koordinaciji između Evropske unije i Dejtona. Postoji potreba da se to radi. Moje nadležnosti su navedene u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sve dok postoji Dejton postoje i te nadležnosti. Možemo razgovarati kako implementirati stvari i to su diskusije koje idu korak po korak. Mnogi unutar EU se moraju ponovo pozicionirati nakon evropskih izbora. Imamo nove izbore u Francuskoj. Ovo je vrijeme kada se ponovo moramo resetirati, tako da niste upravu ako mislite da postoje razgovori o okončanju ovog mandata", kazao je Schmidt.

O uvođenju veta kod imenovanja Vlade Federacije BiH

U kontekstu tehničkih izmjene Izbornog zakona koje je nedavno nametnuo rekao je da dobio informaciju od Centralne izborne komisije BiH da je broj prijavljenih stranaka smanjen kao i prijava za članstvo u biračkim odborima.

"Mislim da će situacija biti bolja. Ja nisam ovdje da radim za političku klasu već za građane. Mislim da je do sada CIK ispunio svoj zadatak i da rješava izazove nakon mojih odluka", kazao je Schmidt.

Visoki predstavnik je dao odgovor i na pitanje zašto je odlučio u aprilu 2023. da potencijalni veto jednog od potpredsjednika Federacije BiH ukoliko bude preglasan prilikom imenovanja Vlade FBiH, mora biti potvrđen sa 3/5 delegata (14 od 23), odnosno zašto ne neki drugi broj.

"Ako imate 23 delegata u svakom klubu, to nije broj koji se može lako popoloviti. Mi smo htjeli unijeti neku vrstu balansa, da ne budem u situaciji da se lako blokira stvar, a isto tako da ne damo neku potrebu da imamo anonimne pozicije. Neke od tih odluka su negdje između, u zlatnoj sredini", rekao je Schmidt.

Državna imovina

Na sugestiju voditeljice da po pitanju rješavanja pitanja državne imovine nema pomaka Schmidt je kazao da je upravo opisala njegov problem.

"Moj problem je što čekam da dođe do rješenja. Prije dvije godine ja sam načinio prvi pokušaj i rekao sam dajte da sjednemo i nađemo rješenje za državnu imovinu. Vrtimo se stalno u krug. Moja nada je bila da ove godine dođemo do neke vrste sporazuma u vezi s tim. Ne radi se o tome da se bilo kome bilo šta da, već da se odredi na kojim različitim nivoima, državne vlasti, na opštinskom, kantonalnom, entitetskom itd, dodijeliti neke stvari da bi stvari bile funkcionalne. Ako želite da se bavite bilo čime treba vam neka imovina. Ako ne znate šta kome pripada onda je teško nešto uraditi. Volio bih da se dođe do zakona po tom pitanju. Nadam se da ćemo dobiti podršku drugih država iz međunarodne zajednice i da ćemo sa organima vlasti u BiH riješiti to pitanje", kazao je Schmidt.

Gostovanje Christiana Schmidta u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.