U proteklih 10 mjeseci u dva navrata i različitim metodama provedena je anketa o percepciji cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini u svrhu boljeg razumijevanja potreba, preferencija i zainteresovanosti bh. stanovništva za dodatnim i naknadnim obrazovanjem. Formalno obrazovanje, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i globalno, često ne može pratiti brzinu zahtjeva tržišta rada za novim stručnim znanjima i zanimanjima. Premošćivanje ovog izazova je svakako dodatno, formalno ali i neformalno, učenje i obrazovanje.
Anketiranje je urađeno u dva intervala: u novembru 2015. i maju 2016., “face to face“ i online metodom, po slučajnom odabiru na 30 lokacija u BiH. Ukupno je učestvovalo 1100 ispitanika na temu poimanja obrazovanja odraslih u bh. društvu. U strukturi ispitanika, nešto više od polovine (54%) imaju treći i četvrti stepen, dok je jedna trećina (34%) osoba sa šestim ili sedmim stepenom obrazovanja.
Više od polovine (56%) ispitanika starosne dobi od 18 do 23 godine su, u 12 mjeseci koji su prethodili periodu istraživanja, učestvovali u nekom obliku edukacije ili kursa. Neznatno manje učešće u dodatnim edukacijama je vidljivo u grupi od 24 do 35 godina, njih čak 49% je nastavilo proces edukacije. Zanimljivo je da ovaj rezultat ne odstupa u velikom procentu od rezultata istraživanja provedenog u Njemačkoj 2014. godine, gdje je u istoj starosnoj dobi na dodatnim obukama zastupljenost 58%.
Nasuprot tome, velika razlika je uočljiva kod osoba dobi starije od 35 godina, gdje je pad učešća u edukativnim procesima u BiH mnogo izraženiji i podjednak je u muškoj i ženskoj populaciji.
"Istraživanje koje smo proveli pokazuje da najveći broj ispitanika ima stalni pristup internetu, što ukazuje na ogroman potencijal za korištenje interneta u svrhu edukacije, odnosno pristup različiti platformama, webinarima i MOOC (Massive Open Online Courses), što – iako ne spada u formalno obrazovanje – itekako može unaprijediti kompetencije stanovništva u svrhu pronalaženja posla ili unapređenja na već postojećem radnom mjestu", kaže Mirza Jusufović, saradnik GIZ projekta "Podrška obrazovanju odraslih".
U cjelokupnom presjeku provedenog istraživanja ohrabruje podatak da 73% ispitanika smatra kako vještine potrebne za pronalaženje posla i unapređenje na radnom mjesto ne mogu steći isključivo u školi. Ovo svakako pokazuje pozitivan stav građana BiH prema cjeloživotnom učenju i u ukupnoj slici, koju projekat "Podrška obrazovanju odraslih" pažljivo prati posljednjih godina, bilježi značajan napredak u percepciji obrazovanja ove vrste u Bosni i Hercegovini. Ohrabrujući je i podatak da se građani i građanke Bosne i Hercegovine o mogućnostima usavršavanja najviše informišu putem interneta. Ipak, istraživanje pokazuje i to da ostaje još puno prostora unutar kojeg službe za zapošljavanje mogu unaprijediti svoje servise da tražioce posla informišu o postojećim obukama i načinima da njima pristupe.
Slično kao i u drugim zemljama, zaposleni ispitanici češće učestvuju u različitim usavršavanjima, što je pokazala i ova anketa: 48% ispitanih koji su u nekom obliku radnog odnosa pohađali su u proteklih 12 mjeseci edukaciju, dok je kod nezaposlenih taj udio znatno manji i iznosi 27%. Ovaj podatak ukazuje na nužnost kreiranja dodatnih poticajnih mjera i rada sa (dugoročno) nezaposlenim osobama kako bi im se olakšalo usavršavanje u skladu sa trenutnim potrebama tržišta rada.
Anketa će biti zaokružena novim krugom ispitivanja u oktobru i novembru ove godine. Svi zainteresovani anketi mogu pristupiti putem ovog linka i time doprinijeti u sagledavanju situacije po pitanju neformalnog obrazovanja i omogućiti izradu boljih i pristupačnijih modela unutar procesa cjeloživotnog učenja.
