Izborni zakon
14

Čolak: Izbor srpskog člana Predsjedništva BiH ostaje isti

SRNA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
U dijelu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH, koje je u parlamentarnu proceduru danas uputio Klub hrvatskih delegata u Domu naroda parlamenta BiH, ne dira se u način izbora člana Predsjedništva BiH iz RS, niti je to bila namjera, izjavio je Srni predsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak.

Čolak, jedan od pet članova Kluba delegata hrvatskog naroda koji su izmjene i dopune zakona uputili u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, rekao je da ostaje sadašnje rješenje izbora člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, odnosno ovu funkciju vršit će onaj ko iz reda srpskog naroda osvoji najviše glasova u Srpskoj koja je jedna izborna jedinica.

On ističe da je, kada je riječ o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u vezi sa izborom hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH /FBiH/, zadržana odredba da je FBiH jedna izborna jedinica, ali je predviđeno formiranje tri ad hok izborna područja "A", "B" i "C".

Čolak pojašnjava da će izborno područje "A" obuhvatati općine ili osnovne izborne jedinice sa bošnjačkom većinom, odnosno gdje više od dvije trećine izbornog tijela čine Bošnjaci, područje "B" općine gdje je više od dvije trećine Hrvata, a područje "C" ono u kojem nijedan narod nije većinski.

"Izbor je jednostavan. I kod jednog i kod drugog naroda pobjednik je kandidat koji je u svom većinskom i mješovitom području osvojio ukupno najveći broj glasova, uz uslov da je više glasova iz područja u kojem je većinski narod iz kojeg je kandidat za člana Predsjedništva BiH", pojašnjava Čolak.

Kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda FBiH, Čolak ističe da se prijedlogom u potpunosti sprovodi odluka Ustavnog suda BiH.

On kaže da je raspored izvršen u skladu sa posljednjim popisom stanovništva u BiH iz 2013. godine, tako da je drugačiji raspored kantona kao izbornih jedinica.

"Ostaje da je u Domu naroda FBiH po 17 delegata iz svakog od konstitutivnih naroda, s tim da je to prilagođeno posljednjem popisu stanovništva tako da će onaj narod koji je većinski u određenom kantonu davati više delegata iz toga naroda nego što je to bilo do sada", ističe Čolak.

Prema njegovom mišljenju, do sada je bila apsurdna situacija da su birani delegati za Dom naroda FBiH i tamo gdje su bili u zanemarljivo malom broju ili ih uopšte nije bilo, a, sa druge strane, nisu mogli da budu birani tamo gdje ih ima.

"Išli smo na to legitimno predstavljanje, potpuno u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH", naglašava Čolak.

On navodi da se treće rješenje na koje se odnose izmjene i dopune Izbornog zakona BiH tiče izbora u Mostaru i da je ono poznato od ranije.

"Mi smo i tu potpuno odgovorili zahtjevu odluke Ustavnog suda BiH koja govori da je trebalo bar donekle ujednačiti vrijednost glasa u Mostaru. Zadržana je minimalna kvota da svaki od konstitutivnih naroda mora da ima najmanje četiri vijećnika kao što je to Ustav FBiH predvidio, da ostali moraju da budu zastupljeni najmanje sa jednim vijećnikom u Gradskom vijeću i maksimalna kvota je ostala 15", pojasnio je Čolak.

On očekuje da se ovaj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona nađe na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda u četvrtak, 4. maja.

Prema njegovim riječima, zakonski prijedlog je upućen po hitnoj proceduri i poslovnička je obaveza da se nađe na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda.

"Vidjet ćemo kako će se naši partneri u vlasti postaviti. Za nas je veoma bitno da smo mi vrlo aktivno išli u sve ovo. Mi smo nudili do sada ne samo ove prijedloge rješenja. Imamo još nekoliko rješenje, ali svako od njih podrazumijeva kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i delegata Doma naroda FBiH da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Za nas je prihvatljivo i svako drugo rješenje koje ispunjava ovaj osnovni uslov", rekao je Čolak.

On očekuje da ovi prijedlozi budu podržani jer bi to predstavljalo važan iskorak uoči narednih izbora i za stabilizaciju političke situacije u BiH, jer bi bez promjene Izbornog zakona BiH bilo praktično nemoguće sprovesti naredne izbore.