Čolo: Dodikov zakon je pravni promašaj, cilj je napraviti pritisak na partnere da pristanu na izmjene
Brojne reakcije kako domaćih političara, tako i međunarodne zajednice povodom usvajanja Zakona o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda na prostoru RS-a, odnosile su se na to da je prekršen Ustav BiH.
Ona ističe da samim donošenjem zakona nije počinjeno nikakvo krivično djelo, ali da će ga počiniti oni koji budu provodili taj zakon. Pojašnjava da je riječ o krivičnom djelu Neizvršenje odluka US BiH, Suda BiH i drugih institucija za što je predviđeno do pet godina zatvora.
"Smatram da donošenjem ovog zakona nisu ostvarena obilježja krivičnog djela Napad na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH, jer ovo krivično djelo pretpostavlja upotrebu fizičke sile ili prijetnju upotrebe fizičke sile s ciljem pokušaja promjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili svrgavanja njenih najviših institucija. Ali nesporno je da, ukoliko bi ovaj zakon stupio na snagu, svi oni koji bi se pozivali na ovaj zakon i ne bi izvršavali odluke Ustavnog suda BiH na području RS bi činili krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava iz člana 239. KZ BiH za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", poručila je.
Odmičući se od pravne legislative, dotaknula se političkih razloga i posljedica donošenja zakona.
"Politički gledano ovaj zakon predstavlja nastavak zakonodavne aktivnosti NSRS kojom se donose neustavni zakoni i drugi akti koji nesumnjivo podrivaju ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i koji sprečavaju postizanje pozitivnih stvari i napredak BiH na evropskom putu", kazala je.
Navodi da usvojeni zakon krši odredbe Ustava te da je samim tim nesumnjivo to da će biti poništen u Ustavnom sudu BiH.
"Ukoliko visoki predstavnik ne suspenduje ovaj zakon, a trebao bi jer je 'prima facie' neustavan, onda ne sumnjam da će Ustavni sud BiH po zahtjevu ovlaštenih predlagača proglasiti isti neustavnim veoma brzo nakon podnošenja zahtjeva. Jer ovaj Zakon nesumnjivo krši odredbe člana I/2. Ustava BiH po kojem je BiH pravna država, zatim člana III/3. b) po kojem se entiteti moraju u potpunosti pridržavati Ustava BiH koji je nadređen svim nekonzistentnim zakonima i po kojem mora postojati hijerarhija pravnih propisa i člana VI/5. po kojem su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Što znači da se ove odluke primjenjuju 'erga omnes' u BiH i obavezuju sve njene građane i institucije", kazala je.
Ako poslanici NSRS na čelu sa predsjednikom entiteta RS ne čine krivično djelo Napad na ustavni poredak Čolo postavlja pitanje čemu služi ova njihova aktivnost, ali i daje odgovor.
"Nesporno je da se rukovodstvu RS ne sviđaju odluke US o državnoj imovini, poljoprivrednom i šumskom zemljištu, riječnim tokovima, Danu RS, Referendumu... Ja smatram da je na sceni svojevrstan politički pritisak na partnere u vlasti da predvide drugačiji mehanizam izbora troje sudija u US BiH koje je od Dejtona do danas birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i etabliranje takvih rješenja po kojima se nijedna odluka Ustavnog suda ne bi mogla donijeti bez glasa jednog sudije koji se bira u NSRS", kazala je.
Da li se izbor troje sudija može promijeniti?
"Smatram da može ukoliko se to uredi Zakonom. Da li je došlo vrijeme za to? Smatram da nije, s obzirom na secesionističke i separatističke težnje iz RS-a. Troje sudija u US BiH koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u konsultaciji sa Predsjedništvom BiH su garant primjene demokratskih standarda i poštivanja normi međunarodnog prava koji obavezuju BiH", navodi.
Da li se treba predvidjeti u posebnom zakonu ili u Pravilima Ustavnog suda da se nijedna odluka ne bi mogla donijeti bez glasa jednog sudije koji se bira u NSRS ili bez glasa jednog sudije koji je Srbin?
"Smatram da se to ne smije dozvoliti. To bi bio ogroman korak unazad u odnosu na Dejton jer sudije u Ustavnom sudu nisu određene po nacionalnosti. Samo je propisano da se četiri člana US biraju u PD Parlamenta Federacije, a dva člana u NSRS. Nacionalnost sudija nije određena. To može biti svaki istaknuti pravnik visokog moralnog stajanja kako propisuje Ustav. Da li on dolazi iz entiteta FBiH ili entiteta RS je potpuno irelevantno. Integritet sudije, njegovo znanje, kompetencije, moralni kredibilitet su opredjeljujući u donošenju odluka. Sve odluke moraju biti donesene u skladu sa Ustavom BiH i zato ih svi moramo poštovati. Niko od nas nema pravo da kaže da se na njega ne odnosi neka odluka Ustavnog suda i da je neće primjenjivati. Zakonodavac je tu bio jasan i tu radnju je inkriminirao i propisao strogu zatvorsku kaznu", kazala je.
Zaključila je stavom da nikakve ozbiljne pravne posljedice neće donijeti novi Dodikov zakon u RS-u:
"I na kraju, ali ne bez dužnog opreza, smatram da je donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine još jedan politički pucanj u prazno. Ovaj zakon je potpuni pravni promašaj."
