Čović je u otvorenom intervju za Večernji list rekao kako vjeruje da će u narednih deset godina Apsolutno sam čitav ovaj dio Evrope postati dijelom Evropske unije te da bi jedino izvan toga kruga mogao ostati dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Na pitanje novinara da li su na redu nakon Makedonije i Crne Gore, kada se govori o novim regionalnim rješenjima, Kosovo i BiH Čović je odgovorio da bi se pitanje Kosova uskoro trebalo riješiti.
"Bio je jedan pokušaj zamjene dvaju prostora. To, očito je, sada više niko neće prihvatiti. Sada se, rekao bih, ulazi u završnu fazu rješavanja. Nadam se da će se nakon toga uspostaviti posve drukčiji odnosi. Kada se to dogodi, imat ćete čistu situaciju s Makedonijom i Crnom Gorom, bez obzira na određene unutarnje podjele. U Albaniji se također stvari dinamiziraju i tamo će se dogoditi promjene. Očekujem da će se nakon toga i pitanje BiH početi rješavati", kazao je Čović.
Čović je upitan i da li će Hrvati u Bosni i Hercegovini li uspjeti izdržati i opstati do očekivanog cilja, članstva zemlje u EU i NATO.
"Mi se možemo politički izboriti za autonomnu poziciju unutar države, ali ako ne stvorimo veću kvalitetu života, mladost će nam odlaziti. Možemo mi to uljepšavati i tješiti se kako odlaze Srbi i Bošnjaci, ali, iskreno, nemamo nikakve koristi od toga", rekao je Čović.
SDA šest mjeseci tražila partnere
Posebno je ukazao na važnost podrške predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ali i na porast utjecaja neeuropskih država u BiH, što se prema njegovom tumačenju ne smije podcijeniti.
"Tu treba biti najviše svjestan i utjecaja koji pokazuje Turska prema ovome dijelu Balkana. Zatim, tu je i migrantski val koji je dio jednoga projekta kojim se Evropa počinje baviti, a nije isključeno i da nama bude još snažnije isporučen", kazao je Čović.
Čović je u više navrata pohvalio premijera Hrvatske Andreja Plenkovića za kojeg je kazao da će na kraju ispasti da je "genijalno vodio Vladu Republike Hrvatske jer ključne probleme rješava bez velikih potresa".
Na pitanje o formiranju vlasti u BiH Čović je odgovorio da je HDZ od samog početka upozoravao da će uslijediti kriza nesagledivih razmjera ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
"Ali smo učinili sve da do te krize ne dođe zbog našeg utjecaja. Odmah smo se uključili iako smo razočarani načinom na koji su političari iz Sarajeva postavili pravila igre. Izabrali su dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH misleći da će time napraviti ogromnu štetu Hrvatima. No sada je jasno da su napravili ogromnu štetu BiH. To se, nažalost, nastavlja. SDA je, tobože, šest mjeseci tražila partnere za vlast, čak iako im nije trebao nijedan partner jer su imali dovoljno ruku s nama i SNSD-om u Parlamentu. Zatim se nastavilo s odugovlačenjem promjene vlasti. Mislim da će se ovakvo stanje zadržati mjesec, dva, nakon čega SDA više neće moći manipulirati time. Ključna je prekretnica trenutak kada predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić postane predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Automatizmom bi onda morao podnijeti ostavku na čelu Vijeća ministara BiH", rekao je Čović.
Komentarisao navode o "osovini zla Čović - Dodik"
Istakao je da SDA u Vijeću ministara ima podršku kroz SDS-ove kadrove, prije svega ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, kako bi pravili štetu SNSD-u.
"I ti ljudi su glasnogovornici takve SDA-ove politike. Slično je i kod Željka Komšića koji je rezultat jedne takve bošnjačke politike. S druge pak strane, za njih je ključna igra kako držati policijski i obavještajni sektor pod rukom. Taj je sektor danas potpuno u rukama jednog naroda, stranke, a moguće čak i jedne ili dviju osoba. Oni vjeruju da su izgubili 'nadzor' nad tužilaštvima, VSTV-om, sudovima i zbog svega toga sve ove afere proizvode kako bi skrenuli pažnju i uvijek drugog okrivljavali. Sve to radi se u cilju da se kupuje vrijeme kako bi sačuvali te pozicije", kazao je Čović.
Predsjednik HDZ-a upitan je i navodima da se BiH mora sačuvati "od osovine zla Dodik - Ćović", a on je odgovorio da je riječ o kampanji koja je bila posebno aktuelna u izbornoj godini. Čović je istakao da za vrijeme mandata u Predsjedništvu BiH nikada nije preglasao člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Kako kaže, Sarajevo se jasno pozicionira "prema Hrvatima u FBiH kako bi ih se spriječilo da o bilo čemu odlučuju".
"Ili da pojednostavim – postaviti nas u status kulturno-umjetničkog društva", kazao je Čović.
On ne vidi mogućnost promjene srbijanske i srpske politike oko NATO saveza u najmanje dvije ili tri godine. Kako kaže, ta politika se neće promijeniti iz jednostavnog razloga jer nije riješeno pitanje Kosova.
"Nakon toga svašta je moguće. Čak mislim da će doći do regionalnog približavanja kao dio odgovora na druge pritiske. Kada su u pitanju naše NATO integracije, ja sam i na posljednjem sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), koje nadzire rad OHR-a, jasno ukazao da je njihova odgovornost što nisu u julu prošle godine aktivirali Akcijski plan za članstvo (MAP), nego su kalkulirali zbog naših izbora. Prije toga nam je gospođa Merkel rekla da će to biti učinjeno. Druga je stvar kandidacijski status s EU. Meni je jedan visoki dužnosnik prošle godine rekao da ga mi imamo i da će nam se otvoriti prostor za pregovore. Mi smo sve formalne uvjete bili ispunili. I zato mislim da je bila pogreška zemalja članica EU-a što nam tada nisu dale status kandidata. Srbija, Makedonija i Crna Gora imaju otvoren proces i jedino je BiH ostala postrani. Koliko god sada stvari izgledale nerealne, mislim da će se sve u paketu priključivati Uniji. Zato je velika prigoda iskoristiti četverogodišnji mandat u EU, posebno u prvih pola godine 2020. kada će Unijom predsjedavati Hrvatska", rekao je Čović.