Čović u Mostaru: Osnivanje Herceg-Bosne je bilo preznačajno za opstanak Hrvata u BiH
"Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svog naroda i Bosne i Hercegovine, kad smo razumjeli da se nitko drugi neće organizirati i suprotstaviti napadu na BiH i ugrozi života i imovine u BiH. Imali smo svjedočanstva još iz 1991. godini kada se napalo Ravno, kada se sve spalilo i rastjeralo. Poruke su bile jasne i mi smo se morali organizirati prvo kroz Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, potome kroz Hrvatsku republiku Herceg -Bosnu", kazao je Čović.
Naglasio je da ga posebno veseli što su sve institucije izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti Hrvatske republike Herceg - Bosne uspjeli implementirati kao sastavnicu ono što jeste danas Dejtonska Bosne i Hercegovina te naglasio, "znači u svoju Domovinu Bosnu i Hercegovinu".
"Činjenica je da tamo gdje nismo bili organizirani, da je hrvatski narod stradao, rastjeran je, sve je ono što imao kako svoje svjedočanstvo, spaljeno i uništeno. Tako da s te strane možemo biti zahvalni svakom pojedincu i onima koji su imali mudrosti i hrabrosti pa prepoznali vizionarski trenutak da se zaštiti svoj narod. S te strane značaj Herceg Bosne će se dugo istraživati od povjesničara i znanstvenika, a što se tiče politike mi trebamo promovirati vjerodostojno, biti ponosni na sve dobro što je niklo iz Hrvatske republike Herceg- Bosne", zaključio je Čović.
On je zajedno sa delegacijom položio cvijeće i zapalio svijeće za hrvatske branitelje na spomen obilježju ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a potom učestovao na svečanoj akademiji povodom 30. godišnjice Hrvatske republike Herceg-Bosne, koja je okupila veliki broj hrvatskih visokih zvaničnika sa političke scene iz BiH.
Podsjetimo, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava od 1991. do 1994., kao i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, koju je osnovao politički i vojni vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH i HVO).
Nastala je kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. Njen prvi predsjednik bio je Mate Boban.
Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji njeni politički i vojni lideri, pravomoćno su proglašeni krivim 29. novembra 2017. godine za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja i ubijanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.