Čoviću 2015. godine nije smetala Dodikova deklaracija o samostalnoj Republici Srpskoj
Slična reakcija HNS-a, odnosno HDZ-a BiH, izostala je 2015. godine kada je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na petom Kongresu SNSD-a usvojio deklaraciju naslovljenu "Republika Srpska - slobodna i samostalna budućnost i odgovornost".
Podsjećanja radi, u Deklaraciji SNSD-a iznesene su kontroverzne teze o tome da bosanskohercegovački entitet RS do kraja 2018. godine treba raspisati referendum o samostalnom statusu RS-a ukoliko se ovom administrativno-teritorijalnom subjektu u sastavu BiH ne vrate nadležnosti garantovane Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.
Od ranije je poznato da su lideri HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik u bliskim političkim odnosima. To je nedavno demonstrirano i kada je Milorad Dodik u svojstvu člana Predsjedništva BiH proglasio izgradnju Pelješkog mosta vitalnim interesom entiteta RS, što je izazvalo žestoke reakcije opozicije u RS-u.
U mandatu od 2015. godine, koji zbog SNSD-ovih blokada državnih institucija i odbijanja poštivanja zakona koji se odnose na NATO traje i danas, Čovićev HDZ štitio je i interese SNSD-a. Lider HDZ-a jednom je prilikom izjavio i kako njegova stranka u Vijeću ministara BiH štiti, ne samo interese Hrvata, već i interese Srba. Ova izjava izazvala je žestoke reakcije stranaka koje čine vlast na državnom nivou, a koje dolaze s teritorije RS-a.
HNS je Programsku deklaraciju SDA nazvao dokazom "organiziranog političkog, ideološkog i medijskog nasilja nad Hrvatima u BiH" pozivajući političke predstavnike Bošnjaka da izmijene Ustav BiH i Izborni zakon BiH "kako bi se osiguralo pravo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda" pri tome poručujući da BiH na to "obvezuju presude sudova i upozoravaju evropski dužnosnici".
Evropska komisija se već izjasnila o koracima koje BiH mora ispuniti ukoliko želi dobiti preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Samo neki od tih koraka su "osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima", "uvođenje klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU", "uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini", "osiguranje jednakost i nediskriminacija građana, posebno rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)" i "osiguranje da se sva upravna tijela kojima je povjerena provedba pravne stečevine temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom".
HDZ BiH, koji se poziva na upozorenja evropskih dužnosnika, još uvijek se nije javno izjasnio o tome da li je spreman ispoštovati uslove Evropske komisije posebno u dijelovima koji vode jačanju države, a slabljenju nižih nivoa vlasti. SNSD je već ranije poručio kako za njih nije prihvatljivo ukidanje prava veta i prijenos nadležnosti na državu.
U Programskoj deklaraciji SDA upravo se promovišu principi "uklanjanja etničkih i entitetskih blokada i mehanizama veta", "supremacija države nad ostalim nivoima vlasti", "implemetacija presuda Evropskog suda za ljudska prava" i "uspostavljanje Vrhovnog suda kao institucije koja će garantirati jednake standarde za sve građane".
Što se tiče termina "Republika Bosna i Hercegovina", SDA je i u ranijoj Programskoj deklaraciji iz 2015. godine navela kako se zalaže za ideju da se kroz izmjene Ustava BiH definira kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: državni, regionalni i lokalni sa gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar Bosne i Hercegovine.
Dakle, HDZ-u BiH ove odredbe u Programskoj deklaraciji SDA nisu smetale 2015. godine s obzirom na to da je politička situacija tada bila takva da stranci Dragana Čovića nije odgovaralo da ove odredbe u trenutku usvajanja koristi u dnevnopolitičke svrhe.
Zanimljivo je i što se upravo Dragan Čović 2016. godine zalagao za ideju reorganizacije Bosne i Hercegovine, odnosno jačanje države. On je tada isticao da je potrebno ciljano graditi četiri federalne jedinice kako bi se izbjeglo to "Hrvati, Bošnjaci, Srbi".
"Dakle, upravo treba da gradimo četiri federalne jedinice i naravno da će jedna od te četiri federalne jedinice, kako god slagali ove brojeve, biti bošnjački većinska ili hrvatski većinska ili srpski većinska. Tražimo rješenja koja neće na bilo koji način sugerisati novu podjelu i novu blokadu, nego baš obrnuto. To sve sada imamo i moramo promijeniti", kazao je Čović.
Stav SDA tada je javno iznijela potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović koja je kazala kako teritorijalni preustroj podržava samo na prostoru cijele BiH i da su u tom pogledu iz SDA jasno kazali da BiH u budućnosti vide kao državu multietničkih regija ustanovljenih na principima na kojima se ustanovljavaju regije u Evropi.
