Ovaj propust, ocijenio je, nanio je veliku štetu međunarodnom ugledu BiH, ali i generalno BiH na političkoj sceni, naglašavajući da je ovakav promašaj nedopustiv u vrijeme velikih napora koje BiH čini u svom integracijskom procesu.
No, ovaj propust pokazao je da BiH ima problema sa ispunjavanje obaveza prema međunarodnim organizacijama, ali i problema s kredibilitetom i povjerenjem koje je potrebno da se ima u BiH kada je u pitanju djelovanje u međunarodnim okvirima.
Ova činjenica uticala je na to da predstavnici BiH neće učestvovati u donošenju važnih odluka koje se tiču budžeta, ali ni u donošenju, kaže Crnadak, historijske odluke jer će ove godine biti biran novi generalni sekretar Vijeća Evrope nakon 10 godina.
Šef bh. diplomatije izrazio je danas žaljenje zbog ovakve situacije jer je, tvrdi, BiH 2015. godine napravila dobar imidž kada je predsjedavala Vijećem Evrope.
Govoreći o razlozima novonastale situacije, Crnadak je napomenuo da oni nisu sadržani u imenovanju novog predsjedavajućeg Vijeća ministara jer jedno s drugim nije povezano, ističući da je ovo bila isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.
Ipak BiH će nastaviti svoje djelovanje u drugim tijelima Vijeća Evrope, najavio je Crnadak, te će bh. Misija u Strasbourgu dobiti instrukciju da intenzivira rad u svim strukturama te biti prisutna na redovnim sedmičnim sastancima.
Izvjestitelji PACE-a za BiH Tiny Kox (Holandija) i Serhiy Sobolev (Ukrajina) pisali su predsjedavajućima oba doma Parlamentarne skupštine BiH izražavajući zabrinutost da bi BiH mogla propustiti rok koji je istakao 6. aprila, a to se u konačnici i dogodilo.
Prema pravilima PACE-a, parlament ima šest mjeseci od dana izbora da imenuje novu delegaciju. BiH kao jedna od 47 članica Vijeća Evrope trebala je poslati imena za 10 predstavnika.
Kox i Sobolev napomenuli su da bi izostajanje parlamentarne delegacije iz BiH u Skupštini bio loš znak o mogućnosti države da poštuje obaveze u području demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.
