On je istakao da mi, kao akteri društvenih odnosa, moramo mijenjati postojeće obrasce od kojih je najvažniji neutralizacija ključnog resursa nacionalizma, a to je nasilje.
Ćurak smatra da je nasilje osnovni historijski subjekt povijesti i da je bilo dominantno vezano za produkciju muške moći kao dominirajućeg obrasca koji je utjecao na to da se mi konstituiramo preko kolektivnih nacionalnih identiteta koji su neka vrsta opsjene i afirmacije moći zasnovane prvenstveno na reprodukciji nasilja, koje je dominantno konstituirano iz patrijarhalne slike nacije.
"Pogledajmo koliko je nasilno naše društvo, koliko je nasilja u porodicama, prema ženama i koliko se to ne iznosi u javnost i, na jedan perfidan način, tretira kao privatna stvar, umjesto da se isporuči u javni prostor i stvore što bolji socijalni uvjeti za smanjivanje nasilja", rekao je Ćurak.
Po njegovom mišljenju, mi još uvijek živimo u nekoj vrsti patrijarhalne nadmoći koja ne dozvoljava feminizaciju javnog diskursa, pri čemu naglašava da ne misli na afirmaciju nekog drugog pogleda na svijet u donosu na dominirajući muški, već čisto pokušaj da izgrađujemo kulturu nenasilja u kojoj ni spolni ni rodni identiteti neće utjecati na društvenu poziciju čovjeka.
On tvrdi da smo mi, nažalost, daleko od kulture nenasilja i mira, a to su resursi koji više pripadaju nečemu što uvjetno zovemo "žensko".
"Ne znam zašto se ne bismo otisnuli na jedno putovanje na kojem konstituiranje nacije neće biti predodređeno nekim propisanim kodovima, značenjima i određenjima. Bosna i Hercegovina je za to imala ogromne šanse da je bilo pameti, jer zašto praviti etničke nacije ako možemo praviti civilnu naciju u kojoj nema nikakve segregacije i negacije drugog", potcrtao je Ćurak.