On je podsjetio da je Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2020. usvojen u martu prošle godine na tehničkom nivou, a Vlada RS ga već duže vrijeme odbija usvojiti i "time onemogućava BiH da ispuni jedan od zahtjeva Evropske komisije iz ranijih preporuka, a to je usvajanje cjelodržavnog strateškog okvira za reformu javne uprave“.
Ćuzulan ističe da se ignorantski odnos vlasti u RS prema zahtjevima Evropske komisije, ali i građanima cijele BiH koji traže da se uprava reformiše, da bude efikasnija i transparentnija, ogleda u činjenici da Vlada RS ne želi sinhronizovanu reformu javne uprave na cijelom području BiH, već usvaja i donosi zaseban program razvoja javne uprave o kojem Kancelarija koordinatora nije ni informirana, šta je sadržaj tog dokumenta i šta je cilj takvog programa.
Napomenuo je da su Strateški okvir za reformu javne uprave usvojili Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada Brčko Distrikta još prošle godine, a zbog neusvajanja u Vladi RS bilo je nemoguće pristupiti izradi pratećeg zajedničkog akcionog plana, dokumenta koji sa konkretnim mjerama institucije treba da provedu.
"Nedavno je Delegacija EU, na zahtjev i inicijativu Kancelarije koordinatora, prihvatila da se pristupi izradi akcionog plana i mi smo taj proces izrade pokrenuli", kazao je Ćuzulan.
Ustvrdio je da je paralelno sa odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokrala i Fond za reformu javne uprave, u koji su donatori u posljednih 12-13 godina ulagali novac i podržavali određene projekte putem kojih se reformisala javna uprava, harmonizovano na cijelom području BiH.
Po njegovim riječima, Evropska komisija, kada daje svoje mišljenje o napretku, gleda zemlju u cjelini i ukoliko jedna dio ili upravni nivo ne ispuni određenu obavezu, to onda povlači negativnu ocjenu za sve nivoe. Kaže da ništa neće značiti ukoliko se napredak bude ostvarivao u jednom dijelu zemlje ili na jednom nivou vlasti, a ne ostvaruje se u cjelini.
"Prema posljednjim informacijama koje imamo, jasno je da će se sredstva iz IPA-e III, pretpristupne pomoći i podrške institucijama u pristupanju EU, uglavnom usmjeravati u one zemlje koje budu imale konkretan napredak", naveo je Ćuzulan.
Naglasio je da je paralelno s odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokirala i Fond time što je odbila da potpiše Aneks Memoranduma o razumijevanju, kao ključnog dokumenta na kojem Fond funkcioniše i time onemogućila daljnje uplate i donatora i domaćih vlasti i dovela u pitanje smisao postojanja Fonda.
Ćuzulan kaže da stvarni razlozi zašto se odbija potpisati Aneks Memoranduma nisu nikada navedeni, ali da su saznali da je neprihvatljiv način raspodjele novca iz Fonda, a da je ustvari stvarni cilj rasparčavanje preostalog novca iz Fonda za reformu javne uprave na nivoe vlasti, kako bi oni upravljali pojedinačno tim sredstvima.
Dakle, dodao je on, potpuno suprotno principima i filozofiji koju su imali donatori kada su ulagali sredstva u Fond za reformu javne uprave, jer su oni gledali harmonizovan razvoj javne uprave u cijeloj BiH.
"Kao posljedica neprihvatanja Aneksa Memoranduma i zastoja u radu Fonda, došli su i zahtjevi donatora, Švedske i Danske, za povratom neutrošenog novca", kazao je Ćuzulan.
On je podsjetio da je iz Fonda za reformu javne uprave do sada finansirano 26 projekata, od kojih je 25 završeno, a jedna je u implementaciji.
Kaže da je čak 21 projekat bio dizajniran za sve nivoe vlasti. U skladu s njihovim ciljevima i potrebama, državni nivo nije učestvovao u pet projekata, Federacija BiH u tri projekta, a Brčko Distrikt u dva projekta. Vlada RS je učestvovala u svih 26 projekata, napomenuo je Ćuzulan.
Istaknuo je da je Fond za reformu javne uprave u proteklim godinama bio ključni pokretač reforme javne uprave, zahvaljujući kojem je, uprkos dugotrajnim procedurama i uslovljenim kompleksnim političkim okruženjem, postignut značajan napredak u procesu reforme javne uprave.
Ćuzulan je pozvao vlade u BiH, Vijeće ministara BiH, da pronađu politički dogovor u vezi sa nastavkom funkcionisanja Fonda za reformu javne uprave.
"U suprotnom, BiH će u evropskim krugovima ostati upamćena kao jedina zemlja koja nije u stanju da novac donatora potroši", zaključio je on.
