Razgovor za Klix.ba
56

Cvijetić: To što se o genocidu ne izučava u školama je strašno i poraz samog sebe

E. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Pisac Darko Cvijetić u izjavi za Klix.ba komentirao je obilježavanje Dana bijelih traka te se osvrnuo i na usvajanje Rezolucije o Srebrenici te konstantnom negiranju genocida koje dolazi od zvaničnika iz RS-a.

Na početku razgovora, Cvijetić se osvrnuo na Prijedor danas te obilježavanje Dana bijelih traka koji je opisao kao generacijsku tugu.

"Radi se o generacijskoj tugi. Mislim da kao društvo nismo dovoljno sazrili, govorim o svojoj mikro sredini u kojoj živim. Nismo dovoljno zreli da se suočimo s elementarnim stvarima sopstvene ljudskosti. Kada će se to dogoditi, da li u ovoj generaciji ne znam ni hoću li ja to doživjeti. Ja sam čovjek u godinama i već me polako hvata pesimizam. Čitavim sistemom obrazovanja stvaramo ljude koji nisu sposobni da uvide suštinu stvari. Odnosno, da onaj koji vlada sadašnjošću isto toliko možda i jače vlada sa prošlošću i njenim narativima i iz nje uzima ono što mu odgovara u političkom trenutku ne obazirući se na stvarne fakte", rekao je Cvijetić.

Poručio je i kako se na taj način potire naša elementarna ljudskost.

"To je strašno, tužno i potire našu elementarnu ljudskost. Kada jedno društvo svjesno zatire svoju ljudskost, ne možete očekivati da će se probuditi u nekoj budućnosti tek tako", ističe pisac.

U razgovoru smo se osvrnuli i na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

"Problem je manjka suočavanja i probuđenosti. Kada probudite ljudskost, bit ćete senzibilirani za žrtvu drugog. Opet kažem da je to do pojedinca, sistema obrazovanja, koji vas treba obrazovati do te mjere da probudi vašu ljudstvenost i da shvatite da se radi o najtežoj vrsti zločina, zločina protiv čovječnosti", rekao je Cvijetić.

Na kraju razgovora, Cvijetić se osvrnuo i na neizučavanje o genocidu u školama.

"Tu onda imamo problem koji se sukobljava. Kako neko ko je osuđen za zločin protiv čovječnosti može biti oslobođen na osnovu dobrog vladanja. Tu govorimo o sukobu samog sa sobom. U sintagmi zločina protiv čovječnosti se krije najmonstruozniji dio našeg bića. Svako od nas ima i dobra i zla podjednako, ali mi budimo jednu ili drugo više. Jedina ključna osobina je empatija i ako to nemate provučeno kroz školu ili vjeru, vi zakržljavate elementarnu ljudskost. Neizučavanje o genocidu u školama? To je strašno, poraz samog sebe", zaključio je Cvijetić za Klix.ba