Da li će državna imovina biti ugrožena činjenicom da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt

Kada zakon u utorak stupi na snagu, potrebno je donijeti privremenu mjeru kojom se sprečava primjena zakona koji uprkos ranijim presudama Ustavnog suda BiH i zabrani raspolaganja državnom imovinom koju je donio OHR, sada želi nasilno preuzeti sve ono što je vlasništvo države koja je jedini titular imovine.

Privremenu mjeru najbrže može donijeti visoki predstavnik donošenjem odluke kao što je uradio i u aprilu prošle godine stavljajući van snage ukaz o proglašenju zakona.

Čak i ako predsjednik bh. entiteta RS odluči odgoditi primjenu zakona na neki period, na primjer na šest mjeseci, Schmidt bi morao djelovati odmah ili 28. februara na dan donošenja Ukaza o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini.

Na taj način bi se primjena zakona odgodila sve dok o njemu svoju odluku ne donese Ustavni sud BiH.

No, ne treba potcijeniti lukavost vlasti u Republici Srpskoj, pa je pri pisanju zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS-a bilo potrebno rasčlaniti svaki dio zakona kako bi se sudu objasnilo zašto ponovno mora odlučivati o vrlo sličnoj materiji.

Taj dio su eksperti koji su pisali zahtjeve ipak pronašli, pa će Ustavni sud BiH nedvojbeno ponovno odlučiti kao što je i prošli puta te zakon RS-a proglasiti neustavnim, ali će zanimljivo biti pročitati odgovor na zahtjev, odnosno očitovanje koje će nadležni u RS-u morati dostaviti Ustavnom sudu.

Vratimo se ulozi visokog predstavnika.

Schmidt godine 2022. i Schmidt danas

Lik i djelo Christiana Schmidta iskristalizirali su se u proteklom periodu u veoma nezahvalnu sliku političara kojem se pripisuju brojne afere i bliskost sa snagama koje BiH apsolutno ne žele dobro.

Prošle godine bismo, barem kada je u pitanju državna imovina, mogli tvrditi da je postupio ispravno donošenjem odluke i isticanjem kako će zabrana raspolaganja državnom imovinom ostati na snazi sve dok državni parlament ne donese zakon kojim bi se uredila prava vlasništva i upravljanja imovinom.

Osim toga, Schmdt je u svoju odluku inkorporirao i odluke Ustavnog suda BiH.

Zabrinutost u vezi sa Schmidtovim djelovanjem u ovom aspektu, javila se nakon što je iz OHR-a saopćeno da bi Ustavni sud trebao postupiti hitno po ovome pitanje kako bi spriječio nepovratnu štetu koja bi primjenom zakona naštetila državnim interesima.

To svakako upućuje na mogućnost da Schmidt nema namjeru djelovati bez obzira što je svjestan svih opasnosti.

Nakon toga se u javnosti pojavila informacija da će sutra biti održana vanredna sjednica PIC-a, odnosno Vijeća za provedbu mira koje bi trebalo raspravljati o Zakonu o nepokretnoj imovini RS-a koji stupa na snagu dan poslije.

Rusija je u zvaničnom pismu visokom predstavniku od 28. jula 2021. godine najavila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora PIC-a, pa su time u odboru ostale Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Nije jasno kako će se ambasadori PIC-a odrediti prema podršci Schmidtu i njegovom nametanju odluka, posebno jer su njegov rad do sada dovodili u pitanje i europarlamentarci, parlament Velike Britanije te su na televizijama u Njemačkoj emitirane emisije koje mu ne idu u prilog.

Da li će vlasništvo BiH biti ugroženo time što je visoki predstavnik u našoj zemlji baš Schmidt, ostaje da se vidi.

Ono što je jasno, jeste da su nesagledive posljedice izostatka djelovanja jedinog mehanizma koji postoji, odnosno OHR-a, čije odluke se odmah primjenuju u slučaju razornog djelovanja vlasti iz RS-a predvođenih SNSD-om što primjena zakona o "imovini" RS-a svakako jeste.