Zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da formira radnu grupu za izradu prijedloga modela za povećanja cijena električne energije.
Radnu grupu će sačinjavati predstavnici Regulatorne komisije za energiju (FERK), Konkurencijskog vijeća BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te dvije elektroprivrede.
Zadatak Radne grupe je da analizira trendove i kretanje cijena energije i energenata na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu i da, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, u roku od 14 dana, predloži Vladi FBiH optimalan model i rješenje o načinu formiranja cijena električne energije.
Važno je napomenuti da se ovo ne odnosi na domaćinstva i male kompanije, za njih cijenu električne energije ne određuje Vlada Federacije BiH nego FERK (Regulatorna komisija za energiju u FBiH).
Mirza Kušljugić, profesor s Fakulteta elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET u svojoj analizi za portal Klix.ba kaže kako dvije elektroprivrede u FBiH predlažu različite modalitete privremene intervencije za 2022. godinu u politici cijena električne energije u FBiH.
"Razlike su vjerovatno povezane sa strukturom njihove proizvodnje i mogućnošću izvoza. Model koji predlaže EP HZHB je jednostavan, ograničavanje maksimalne cijene na 75 €/MWh. To ne znači da je pravičan s aspekta raspodjele efekata na privredu i posredno na regulisane kupce - domaćinstva i male kompanije koje se snabdijevaju na 0,4 kV naponu. Jedini razlog koji navodi EPHZ je njena zavisnost od eventualnog uvoza u slučaju loše hidrologije", navodi on.
Model koji predlaže EPBiH je složeniji koncept ograničavanja cijena i vjerovatno za cilj ima uravnoteženje cijena za sve komercijalne kupce, koje trenutno nisu iste, dodaje on.
Ovaj model je teško analizirati bez podataka o tome koliko će kompanija biti pogođeno. Razlozi koji se navode u modelu EPBiH su očekivano povećanje troškova za proizvodnju uglja. EPBiH trenutno izvozi i vjerovatno će i u 2022. godini izvoziti električnu energiju na regionalno tržište, pri čemu će stvarati enorman profit. Njihov prijedlog je da se profit usmjerava na finansijsku sanaciju rudnika, posebno u domenu plaćanja dospjelih potraživanja", kaže on.
Ključno je da vlada u zakonom propisanim okvirima donese odluku za ovakvu vanrednu situaciju, dodaje.
"Pregovori s poslodavcima će biti veoma važni. Ali konačno, cijenu će platiti krajnji potrošači - građani, pa makar i indirektno", zaključuje Kušljugić.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
