Da li će vlade RS-a i Srbije nastaviti s ignorisanjem Ustavnog suda BiH po pitanju Buk Bijele?
Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović izjavila je da je predstojeća zajednička sjednica vlada Srbije i Republike Srpske prilika da se sagleda napredak na projektu izgradnje Hidroelektrane "Buk Bijela".
Isto je najavio i entitetski ministar Petar Đokić koji je rekao da je izgradnja Hidroelektrane Buk Bijela, koja je zajednički projekat elektroprivreda Republike Srpske i Srbije, važno pitanje o kojem je potrebno govoriti.
No, ono što koči Beograd i Banju Luku u sprovedbi ovog plana je pokušaj zaobilaženja institucija države Bosne i Hercegovine te izgradnja hidroelektrane bez saglasnosti državnih institucija.
Sutrašnja sjednica će biti i signal da li vlade bh. entiteta i susjedne Srbije i dalje planiraju zaobilaziti institucije Bosne i Hercegovine, ili će ipak vlada u Beogradu krenuti u traženje rješenja da ovaj projekat ima saglasnost države BiH i da se ispoštuju sve odluke suda.
"To je naš projekat, to je naše pravo koje nama pripada i nema nikoga u BiH ko nam to može osporiti", izjavio je premijer RS-a Radovan Višković.
Plan vlada RS-a i Srbije da i dalje razgovaraju o ovom projektu, bez institucija Bosne i Hercegovine, nije ništa drugo do ignorisanje odluke Ustavnog suda BiH i presude koje se tiču državne imovine te činjenice da se RS ne može ekonomski okoristiti državnim šumama, rijekama, dolinama, pa i njivama.
Ustavni sud BiH je 2021. godine u objašnjenju djelimične odluke već donio odluku o specifičnostima državne imovine, ističući da ona obuhvata i i javna dobra poput morske vode i morskog dna, riječne vode i riječnih korita, jezera, planina i drugih prirodnih bogatstava.
Sud je istakao i da u smislu titulara državne imovine ne postoje neke apstraktne "vanjske vode" na osnovu kojih bi RS mogao tvrditi da je Drina u suštini "unutrašnja voda na teritoriji RS-a", jer je sve to teritorija države BiH.
Nakon što je Narodna skupština RS-a ponovno usvojila sporni Zakon o imovini tog entiteta, predmet je već na odlučivanju Ustavnog suda BiH nakon što je sud već 2021. godine decidno objasnio da entitet Republika Srpska nema pravo prenositi vlasništvo države u svoje vlasništvo, kao i da je Komisija za koncesije BiH jedina institucija nadležna za dodjelu koncesija na imovini države.
Naime, sud je donio rješenje koji je utvrđeno da Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, a na temelju državnog Zakona o koncesijama, nije izvršila Djelimičnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 16. jula 2021. godine te je rješenje o neizvršenju dostavilo Tužilaštvu BiH.
Važno je napomenuti da RS želi jednostrano kao administrativna jedinica u BiH stupiti u ugovorni odnos sa Republikom Srbijom te dodijeliti koncesiju za upotrebu hidropotencijala rijeke Drine na period od 50 godina.
Članovima Komisije za koncesije mandat je istekao, a ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac na prijedlog Vijeća ministara raspisuje konkurs za popunu Komisije.
On je to uradio još 2021. godine, da bi poništio konkurs u septembru te iste godine za izbor i imenovanje sedam članova Komisije za koncesije.
Budući da Komisija nema mandat da radi, nije bilo moguće provesti odluku Ustavnog suda BiH, a Tužilaštvo BiH bi moglo utvrditi upravo da li je takvo nešto u konačnici odgovornost Košarca.
Kako nam je potvrđeno iz Tužilaštva BiH u martu ove godine, rješenje Ustavnog suda BiH kojim se konstatuje da nakon presude Suda BiH, Komisija za koncesije BiH nije izvršila Djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH broj U-16/20 od 16. jula 2021.godine, rješenje je proslijeđeno je na spis već postojećeg predmeta.