Da li sistemsko recikliranje otpada može biti rješenje starog problema Mostara
Ekološku akciju pokrenulo je Udruženje građana "Zajedno za naš grad", u okviru kojeg su sve škole dobile po tri kontejnera za odvajanje plastike, papira i limenki uz edukaciju učenika te punu potporu Grada Mostara i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
Predsjednik udruženja Nermin Mehić, uz podsjetnik da se prodajom otpada u svijetu zarađuje novac, ističe kako neće prodavati otpad, nego ga odvajati i davati na daljnju obradu, a zauzvrat ostvariti sredstva za javnu kuhinju tog udruženja i školske ekološke projekte.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je kazao kako je ova akcija od velikog značaja za Mostar, jer pokazuje da je svijest građana velika do te mjere da se i sami uključuju svjesni da je to problem koji svi zajedno trebaju riješiti.
Ističe da će Grad Mostar stvoriti uslove za odvajanje otpada i da vjeruje kako će građani to ispoštovati, čime će se uveliko promijeniti ekološka slika u Mostaru, jer mostarska deponija Uborak ima ozbiljno postrojenje za reciklažu, koje samo kao takvo nije dovoljno, zbog čega je upravo ovaj projekt veoma važan.
"Mi ovih dana raspisujemo natječaj za dodatnu nabavku kontejnera. Ideja je da napravimo što više zelenih otoka kako bismo primarno sortirali otpad i onda taj razvrstani primarni otpad ide na to reciklažno dvorište na deponiji i time bismo zatvorili taj krug. Već sada se oko osam posto količine otpada koji dolazi na deponiju reciklira i prodaje i to je ono od čega deponija pravi prihode i plaća svoje troškove", ističe mostarski gradonačelnik.
Uz to naglašava da je problem deponiranja otpada sastavni dio problema recikliranja te da se jedno bez drugog ne može riješiti.
Da bi recikliranje zaživjelo, bez sumnje bi otkup boca po uzoru na evropske gradove bio snažna motivacija građanima, ali Kordić kaže da je to nemoguće organizirati na lokalnom nivou, iako je postojala takva inicijativa.
"Postoji sistem koji je zamišljen u našoj državi, međutim on nikada nije zaživio. Taksa za uvoz plastičnih boca se plaća, a ideja je da se operateri koji primaju taj novac ponovo vrate u sistem zbrinjavanja otpada, ali to se ne dešava, jer, kao i mnoge stvari u ovoj državi koje krenu, negdje zapne i ne dovede se do kraja. Mi smo razmišljali o mogućnosti da se organizira taj način da se plaćaju boce, ali nije moguće da to lokalna sredina radi. To mora biti na kantonalno ili državnom nivou, a na tu temu, koja je veoma važna, smo razgovarali i s odgovornima na nivou Federacije BiH", kaže Kordić.
Problem otpada je velika i široka priča, koja je i finansijski isplativa ako se radi na pravi način, ali Kordić kaže kako je za Mostar ovo početak i kada svako domaćinstvo bude sortiralo otpad, neće se ni deponija puniti brzo kao sada, čime će se dugoročnije riješiti problem Mostara.
Zoran Milanović: Ako mogu Turska i Austrija biti u misiji EUFOR-a u BiH, može i Hrvatska
