Damir Arnaut: Dodikove prijetnje treba shvatiti ozbiljno, sada bi najviše volio provokacije
Na početku gostovanja osvrnuo se na Dodikove najave radikalnih poteza ako ga Sud Bosne i Hercegovine 26. februara, za kada je zakazano izricanje presude, osudi za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Naime, pitali smo Arnauta da li su ovo najozbiljnije prijetnje dosad.
"Jesu i najkonkretnije su. Treba uzeti u obzir da je ovo jedna u nizu prijetnji, prijetnji secesijom, koje slušamo godinama, i da samo čeka pogodan momenat. Sada prijeti i zajedno sa (srbijanskim predsjednikom Aleksandrom) Vučićem da će povući radikalne mjere, maltene već iduće sljedeće sedmice, kada će će biti presuda. Opsežno sam govorio o tome na jednom zvaničnom ručku s direktorom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Evropu. Rekao sam koliko je važno da ozbiljno shvate prijetnje", istakao je.
Tema razgovora s gostom Klix Studija bili su skori parlamentarni izbori u Njemačkoj. Kao pitanja u fokusu predizborne kampanje istakao je ekonomiju i migracione politike te je naveo da četiri velike stranke - Socijaldemokratska partija (SPD), Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska Kršćansko-socijalna unija (CSU) te Zeleni - nisu promijenile stav, a to je da neće koalirati s radikalno desničarskom Alternativnom za Njemačku (AfD), koja će prema anketama biti drugoplasirana.
Na rubu diplomatskog blama
Ispričao je i o ono što je bilo na rubu diplomatskog blama nakon što je ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić odbio potpisati putni nalog svojoj zamjenici Duški Jurišić, koju je Njemačka pozvala i platila joj zvaničnu posmatračku misiju na parlamentarnim izborima, a koji su zakazani za 23. februar.
Naime, Jurišić i predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Irena Hadžiabdić su pozvane na posmatračku misiju parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara. U jednom trenutku je bilo upitno prisustvo Jurišić na posmatračkoj misiji.
"One su u zvaničnoj posmatračkoj misiji, što su organizovali i finansirali njemački organi. S njima sam imao kurtoaznu večeru i jučer ujutro sam informisan da je ministar Hurtić odbio potpisati putni nalog za Jurišić, iako je pozvana od njemačkih organa", ukazao je.
Kako tvrdi ambasador Arnaut, Hurtić se tu nije zaustavio, tj. upustio se u prepisku s njemačkim ambasadorom.
"Čak je ušao u prepisku s ambasadorom, tražeći da se pozivi šalju direktno njemu. 'Fulio je cijeli fudbal' jer je Jurišić pozvana lično. Izazvao je konfuziju i jednu mučnu situaciju za njemačku stranu jer su bili u nedoumici šta se događa. Kontaktirali su me i upoznao sam ih šta se dešava, rekavši da me to ne iznenađuje od tog čovjeka", ispričao je.
Naglasio je da su Jurišić i Hadžiabdić sada u zvaničnoj posmatračkoj misiji. Za napomenuti je da je SDP ranije najavio da će tražiti smjenu Hurtića, i to nakon što je Trojka (SDP, NiP, NS) odlučila da prekine koaliciju sa SNSD-om na državnom nivou.
Konferencija u Minhenu
U nastavku je govorio o reakcijama u Njemačkoj na obraćanje potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Jamesa Davida Vancea na prošlosedmičnoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC).
"Postoje razočarenja i likovanja u zavisnosti od političkog dijapazona. Stalno podcrtavam da Bosna i Hercegovina treba gledati svoje interese, a prevashodni interes je očuvanje strateškog partnerstva sa SAD-om i Evropskom unijom te napredak ka EU i NATO-u. Mala smo zemlja da bismo trebali zauzimati bilo kakve stavove po tom pitanju i trebamo se pozicionirati da naši interesi budu zaštićeni", konstatovao je.
Pitali smo ga šta to znači u kontekstu administracije predsjednika Donalda Trumpa i da li Bosna i Hercegovina možda već ima veze s tom administracijom.
"Treba graditi te veze jer je to administracija koja kontroliše Bijelu kuću i oba doma Kongresa SAD-a. SAD i EU su ključ stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji", poručio je.
Uvjerava da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) na MSC-u uložio napore za uspostavljanje odnosa s novom američkom administracijom. U prilog toj tvrdnji je istakao da je Bećirović imao susret s četiri senatora i jednim članom Predstavničkog doma Kongresa SAD-a.
"Tu je konkretno razgovarano o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, interesima SAD-a na Zapadnom Balkanu i potrebi očuvanja mira. Trump govori o potrebi zaustavljanja konflikata i sigurno da mu nije u interesu da se konflikt dogodi i u Bosni i Hercegovini", ocijenio je.
Pitali smo ga da li je to nužno dobro s obzirom na to da američka administracija to radi bez uključivanja Ukrajine u pregovore za uspostavljanje mira u ovoj državi te da predlaže iseljavanje stanovništva Pojasa Gaze nakon uspostavljanja privremenog primirja u Gazi.
"Neću govoriti o tome da je to nužno dobro. Upravo u takvoj konstelaciji odnosa i kome je stalo do Bosne i Hercegovine, obaveza je da napravi što bolju prezentaciju bh. interesa. Bećirovićeva delegacija je na elokventan način predočila naše interese", odgovorio je.
Također tvrdi da je prilikom Bećirovićevih susreta u Minhenu bilo riječi o Dodikovim prijetnjama.
"Naravno da je bilo riječi. Još prošle sedmice su počeli dolaziti signali iz Beograda i Banje Luke da oni pripremaju neke radikalne mjere. Bećirović je dobio čvrsta uvjerenja da je u interesu Zapada očuvanje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini", rekao je.
Kako je kazao, na sastanku s NATO-ovim komandantom za Evropu Cristopherom Cavolijem rečeno da NATO pažljivo prati situaciju u Bosni i Hercegovini i da je spreman reagovati ako bude nasrtaja na teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.
Državna vlast
Arnaut je u nastavku govorio o državnoj vlasti te je tom prilikom nekoliko puta podsjetio da je Trojku upozoravao na posljedice koaliranja sa SNSD-om na državnom nivou.
"Upozoravao sam na pogubnost koalicije sa SNSD-om, upozoravao sam da im evropski put neće biti prioritet, već da će ga pokušati zaustaviti. Nije satisfakcija biti u pravu jer znao sam da ću biti u pravu. Znao sam to na osnovu iskustva iz prošlog mandata i vidio sam da je opozicija iz RS-a opredijeljena za evropska pitanja. Fijasko s četvrtim delegatom nas je doveo tu gdje jesmo. HDZ radi sve da pomogne SNSD-u da ostane na vlasti", ocijenio je.
Ponovio je da je njegov stav bio da se iz "tronošca" izvuku SDA i SNSD.
"HDZ kada je sam, ne bi mogao zaustaviti nijedan evropski zakon. Greška je bila, i s vama sam razgovarao o izboru sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dati (predsjedniku HDZ-a Draganu) Čoviću ono što je bio njegov izbor suca i dati Zorana Krešića za Upravni odbor FTV-a, a barem zauzvrat ne tražiti da ne zaustavlja rekonstrukciju Vijeća ministara. To je loša politika kojom se pokazuje kantonalni nivo razumijevanja političke scene i nesposobnost da se nosi s težim igračem na državnom nivou", mišljenja je.
Opozicija u RS-u i poruka javnosti
Pozdravio je poruke opozicije iz RS-a nekoliko dana prije izricanja presude Dodiku.
"Jako je važno poslati poruku da se jedan čovjek ne može kriti iza cijelog naroda i entiteta. Posebno zbog ljudi koji ih biraju i koje predstavljaju", naveo je.
Objašnjavajući to zašto ne misli da je aktuelna Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nametnuta, podsjetio je da je Ustav FBiH promijenjen 10 puta i da je svaki put to uradio visoki predstavnik.
Gost Klix.ba se osvrnuo i na podnošenje peticije u Parlamentu Njemačke (Bundestagu) u vezi legitimiteta Christiana Schmidta, a imao je i poruku za građane uoči presude Dodiku i onima koji kreiraju vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
"Vrlo jasna poruka - trebaju ozbiljno shvatiti prijetnje i nisu nimalo bezazlene. Pozivam da ne nasjedaju i Dodik bi sada najviše volio provokacije. Zbog toga sam podcrtao da su odgovorne poruke opozicije iz RS-a. Poruka kreatorima vanjske politike - nije moja uloga da je kreiram, već da je provodim", poručio je Arnaut.
Cijeli intervju i gostovanje Damira Arnauta u Klix Studiju možete pogledati na našem Youtube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.