Damir Arnaut: Otvorila se prilika za promjenu u državnoj vlasti; posljedice načina izbora Vukoje tek će doći

Na pitanje o uključenosti njegovih kolega iz Naše stranke u isključivanje pitanja o Ustavnom sudu iz Reformske agende za EU Plan rasta, Arnaut ističe da "nema informaciju da je iko glasao za odlazak stranih sudija", rekavši još da on to svakako ne bi mogao podržati.

"Ono što mene jeste brinulo je da su dolazile izjave od različitih aktera na političkoj sceni koji su pitanje stranih sudija predstavljali kao da se o tome može razgovarati. Dejtonski ustav je predvidio da se može propisati drugačiji način izbora stranih sudija nakon pet godina, ali nije dao rok kada je to neophodno uraditi. To vrijeme još nije došlo. Mogao je i OHR otići nakon pet godina, da su se stvorili uslovi koji se još nisu stvorili. Uslovi se definitivno nisu stvorili za odlazak stranih sudija. Naprotiv, mi u proteklom periodu svjedočimo sve većem i većem ataku na suverenitet BiH i od Vučićevog režima i od Dodika, a to samo potvrđuje da OHR još uvijek ostaje u BiH i da ostanu strane sudije na način na koji se sada imenuju", objašnjava ambasador BiH u Njemačkoj.

Arnaut dalje kaže kako su priče o izmještanju OHR-a "stare", te da već dugo vremena nije čuo "ozbiljne priče" o ovom prijedlogu. O izboru Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, kaže da je napominjao na poštovanje procedura. Podsjetio je na njegov slučaj, kada je on lično za nekoliko glasova u federalnom parlamentu ostao bez mjesta u Ustavnom sudu BiH, te ga naveo kao primjer kako je zastupnicima predstavljeno više kandidata i više krugova glasanja. Ističe da mu je problematično da je bio jedan kandidat, a te da će se "tek vidjeti posljedice ovog procesa."

"Već vidimo da imamo jedan pokušaj da se ta praksa ustali. Meni je neprihvatljivo da, ako Ustav kaže da Predstavnički dom bira kandidata, imate jednu komisiju koja ovom tijelu samo dostavlja ime koji mogu glasati 'za' ili 'protiv'. To nije biranje i to nije način na koji se dosada radilo i koji je propisan Ustavom BiH. Ja sam na to ukazao, ali me nisu poslušali. To je teret s kojim oni moraju živjeti. Lično sam to govorio na organima stranke dok sam bio u Parlamentu BiH, ali nisam stekao dojam da su to prihvatili", rekao je Arnaut.

Arnaut je kritikovao i pojašnjenje vladajuće koalicije da je, po izboru Vukoje, korištena "stara praksa." Ipak, ističe da neka pitanja o ovoj situaciji treba uputiti na Našu stranku.

"Ja nisam dobio 8.000 glasova, treće najviše u svojoj izbornoj jedinici, na obećanje da ću raditi isto kao i ovi prije, koji su zaista katastrofalno radili. Ja sam te glasove dobio na obećanjima da ćemo zaista iz temelja popraviti stvari", kaže Arnaut.

O Planu rasta

O Planu rasta, odnosno propasti slanja Reformske agende u Brisel, Arnaut je rekao da je saglasan s pojašnjenjem Ambasade SAD-a u BiH, rekavši kako Milorad Dodik i SNSD apsolutno snose najveću odgovornost.

"Izvađeno je ono na čemu je EU insistirala, a tiče se Ustavnog suda i provođenja odluka. Isto tako, SDA je odgovorna za korištenje ove situacije za blokadu usvajanja Reformske agende bez i da je pokušala vršiti pregovore o tom pitanju", ističe on.

O svojim stranačkim kolegama i kritikama koje je upućivao u prošlosti, Arnaut kaže kako je protestirao zbog davanja četvrtog delegata u Domu naroda PS BiH i drugih odluka. Ipak, kako kaže, nije razmišljao o napuštanju stranke, jer tu postoji mogućnost za demokratsko djelovanje.

Arnaut je dalje govorio o mnogim sastancima između zvaničnika BiH i Njemačke u prethodnom periodu, navodeći da je to veliki napredak u odnosima ove dvije države.

Ambasador BiH u Njemačkoj je kratko komentarisao i sukob između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića oko Sporazuma o policijskoj saradnji između BiH i Srbije, rekavši kako je najbolje da se održi javno sučeljavanje te da je problem ako ministar vanjskih poslova i član Predsjedništva ne žele razgovarati javno.

O situaciji vezanoj za petog delegata u Klubu Srba u Domu naroda BiH, Arnaut kaže da je slučaj riješen na njegovo zadovoljstvo.

"To otvara priliku za promjene u vlasti, iako ne znam šta će se desiti. Mislim da je to nešto što bi trebalo pokrenuti promjene. Vuković će od iduće sjednice preuzeti dužnost i postati delegat, i time se stvaraju uslovi da se otkoči djelovanje. Na to sam ja upozoravao. Čak i da je moja stranka u pitanju, ja sam zagovarao da se nikome ne daju četiri delegata u Domu naroda. Nefleksibilnost i pretjerana moć kvari možda čak i najbolje ljude i političare. Ja sam uvijek govorio da niko ne smije imati četiri delegata. Kada su se stvorili uslovi, nakon što je SDA napravila katastrofalnu grešku prije četiri godine i dala četvrtog delegata SNSD-u, da mu se to ne da, opet je napravljena ista greška u Narodnoj skupštini RS-a. Trebalo je dvije godine sudskog postupka, čak i odluka Ustavnog suda BiH, što pokazuje koliko je to strateška institucija, da dođemo na ovo rješenje koje otvara nove mogućnosti", pojasnio je.

O Našoj stranci

O kritikama prema Trojci, konkretno stranci čiji je član, zbog formiranja vlasti s HDZ-om i SNSD-om, Arnaut kaže kako je bio suzdržan po tom pitanju zbog davanja četvrtog delegata Dodiku u Domu naroda. Ponovio je stav da je s četiri delegata SNSD bio nezaobilazan, te je tu odluku ponovo nazvao greškom. Komentarisao je i izjave o "promijenjenom" Dodiku.

"Ja sam tad znao da je to greška i da je to ili nepoznavanje politike na državnom nivou ili zamišljanje da je nešto onakvo kakvo nije. Definitivno je bila greška. Znao sam da Dodik nije promijenio i da neće imati Evropsku uniju kao svoje opredjeljenje", ističe Arnaut.

Ponovio je svoj stav o opasnosti politike iz Beograda u kontekstu "svesrpskog sabora" i "srpskog sveta", podsjećajući na stav člana Predsjedništva BiH Bećirovića.

"Bećirović je strahovito insistirao na sastanku s Annalenom Baerbock i s predsjednikom Steinmeierom tokom ukrajinske konferencije samo nekoliko dana nakon 'svesrpskog sabora'. Tražio je oštar stav Njemačke po ovom pitanju i oni su to prihvatili. Već idući dan je ministarstvo vanjskih poslova je izdalo vrlo oštro saopštenje o tom takozvanom saboru. Ono što je važno je da SAD, Velika Britanija i Njemačka vrlo dobro shvataju tu opasnost. Iz tog razloga, iz tih centara je najveća podrška za OHR s bonskim ovlastima i za Ustavni sud s troje stranih sudija na način na koji se oni trenutno biraju. Ovo je strateško pitanje i zbog toga nemam strpljenja za bilo koga da bi se možda mogao razmotriti drugi način izbora stranih sudija u ovom trenutku. Iz Naše stranke su rekli da je 'zanimljiv' prijedlog SNSD-a da se te strane sudije biraju iz državnog parlamenta. Vi imate trenutno situaciju da ih bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultacije s Predsjedništvom BiH. Da to zamijenite s izborom u državnom parlamentu, koje ima entitetsko glasanje i drugi načini blokade, i gdje vam sutra može postaviti sudiju lojalnog Orbanu ili koji, još gore, može blokirati izbor to troje stranih sudija, i onda bi zaista imali veliki problem. To je strateško pitanje upravo zbog toga što je pojačan pokušaj stvaranja 'srpskog sveta' od strane Beograda. Ideju artikuliše ministar u Vladi Srbije Vulin i ako neko s takvog mjesta artikuliše takvu ideju, onda je jasno da ona postoji", rekao je Arnaut.

Ponovio je da "nema spora" oko toga da je Republika Srpska nastala u Dejtonu, te da postoji samo u okvirima države Bosne i Hercegovine.

O politici Hrvatske

O politici Hrvatske prema BiH, Arnaut kaže da je "nedopustivo stavljati znak jednakosti između politika iz Beograda i Zagreba", ističući veliki broj pozitivnih stvari kada je u pitanju NATO i EU put BiH.

"U Berlinu jako dobro sarađujem s ambasadorima iz Hrvatske i Slovenije, i s još nekoliko drugih kolega iz regiona, a taj stepen saradnje nemam s ambasadoricom iz Srbije. S te strane, ogroman dio politike Hrvatske prema BiH je pozitivan. S druge strane, imate neke stvare koje su u diplomatskom svijetu nedopustive. To se tiče i komentara na ustavno-pravni poredak BiH. Hrvatska s tim nema apsolutno nikakve veze. Ona je potpisnica Dejtona, ponajviše zbog svoje uloge u ratu u BiH, ali Dejtonski sporazum koji je Hrvatska potpisala, i na njega se obavezala, je propisao da se jedan njegov segment mijenja isključivo unutrašnjom odlukom institucija BiH, a to je Ustav. Za sve druge promjene Dejtonskog sporazuma potrebna vam je saglasnost svih potpisnica, odnosno Srbije, Hrvatske i BiH. Promjenu Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, to jeste Ustava BiH, može praviti samo institucija u BiH i s tim strane zemlje nemaju ništa", pojasnio je Arnaut.

Ispričao je i kako se u Njemačkoj njegovi sagovornici često "zaprepaste" kada objašnjava da po Ustavu BiH on i nejgova žena mogu biti birani u Predsjedništvo BiH, a njegova djeca ne mogu.

Komentarišući Konakovićevu izjavu da "nije uredu da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva", Arnaut podsjeća na terminologiju iz Ustava BiH.

"Prije svega, premisa je pogrešna. Nemaju Hrvati člana Predsjedništva prema Ustavu BiH, nego imate tri člana Predsjedništva, jedan je Bošnjak, jedan je Hrvat a jedan je Srbin", rekao je Arnaut.

Na pitanje o njemačkoj podršsci visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, rekao je da je podrška neupitna i da je Schmidt "iskusni diplomata" koji ima saveznike u svim strankama u Njemačkoj, te da je zbog toga ostala podrška za njega čak i kada je stranka iz koje dolazi (CDU) izgubila vlast nakon izbora 2021. godine.

O kritikama koje opozicija u FBiH upućuje Schmidtu zbog "nametanja vlasti", kaže da se tako kritikuje institucija visokog predstavnika i bonske ovlasti koje su od "strahovitog strateškog značaja za BiH."

"Vlast nije nametnuta, zna se kako je izabrana. Intervenisao je na način koji je predviđen Dejtonskim sporazumom i onim što je u Bonnu kasnije precizirano kao dio njegovih ovlasti, to je općeprihvaćeno kao dio međunarodnog prava. Schmidt ni u jednom trenutku nije prekršio svoje ovlasti. Ja ne vidim kako je to urađeno na štetu Bošnjaka, ne mogu se složiti s tim, jer je ispoštovana odredba o tome koliko mora biti Bošnjaka u Vladi FBiH. Ta vlada ima premijera Bošnjaka i ima tačno onoliki broj Bošnjaka, Srba i Hrvata, i jednog iz reda Ostalih, koliko je to propisano Ustavom FBiH", kaže Arnaut.

Dodao je i da se "ne slaže" da je Dragan Čović "šef vladajuće koalicije", a zatim je ponovio stav o slučaju izbora Vukoje u Ustavni sud BiH, rekavši kako je to bio "potpuno pogrešan način izbora, ako se uopšte može reći o izboru."

O posjeti Scholza Srbiji i potpisu memoranduma kojim je predviđeno iskopavanje litijuma, Arnaut kaže kako Njemačka ipak gleda svoj ekonomske i druge interese.

"Njemačka zbog toga neće zanemariti odnose s BiH. O tome sam razgovarao na najvišim mjestima u Berlinu i oni su potpuno svjesni činjenice da bi njihova investicija u iskopavanje litijuma bila ugrožena destabilizacijom BiH. Investitori bježe iz nestabilnog regiona i oni zbog toga šalju i nastavljaju slati jasne poruke Srbiji da se ne smije igrati sa sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine", rekao je Arnaut.

Za kraj je naglasio ulogu Njemačke u usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, te ulogu Denisa Bećirovića u usvajanju ove rezolucije, ali i u odnosima BiH s Njemačkom.

Cijeli intervju i gostovanje Damira Arnauta u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.