Damir Arsenijević: Građani kroz zborove mogu mijenjati život u lokalnim zajednicama
S misijom uključivanja građanki i građana u procese donošenja odluka na lokalnom nivou, u kontekstu rješavanja nagomilanih problema, rođena je inicijativa pod geslom "Zdrava Tuzla", a koju je pokrenulo Udruženje Front slobode.
Kroz inicijativu su nastali i zborovi građana, kojima se u proteklom periodu aktivno stvarao prostor za građansko sudjelovanje u društvenim, ekonomskim, političkim, ali i kulturnim pitanjima u našoj zemlji.
Arsenijević je upravo u samom početku gostovanja govorio o zborovima građana, odnosno kako oni kao takvi mogu transformirati lokalnu zajednicu. Podsjetio je da su dobra poznanica u bh. okvirima, jer su postojali još u vremenu Jugoslavije, a shodno Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi zastupljeni su i širom Evrope.
"Kao oblik organizovanja građana i donošenja odluka na mikro-nivou zborovi nisu nepoznata stvar. Vrlo jednostavno, zbor predstavlja svako okupljanje jedne zajednice s ciljem rješavanja problema", pojašnjava Arsenijević.
Građani i predstavnici lokalne administracije na jednom mjestu
Front slobode je prije dvije godine pokrenuo zborove, a dosad su realizirali njih 18, s učešćem od blizu dvije hiljade građana. Na svakom od skupova otvarani su vrlo konkretni problemi vezani za živote građana, a neki od njih su počeli doživljavati svoja rješavanja.
Sve to je moguće jer su tuzlanski aktivisti na jedno mjesto okupili predstavnike lokalne administracije i građane koji su kroz konstruktivne dijaloge pronalazili najbolje načine za rješavanje problema.
"Poražavajuće je saznanje da između osam i 10 hiljada ljudi u prigradskim dijelovima Tuzle nema pitku vodu iz javnog vodovoda. Kada vam je život organiziran tako da se kupate vodom iz cisterne koja vam po rasporedu biva dovezena, vi ste svedeni na osiromašen život. Ali, mi smo kroz zbor građana uspjeli dovesti predstavnike Vodovoda i kanalizacije, koji su se obavezali te tačno i precizno, bez okolišanja i uvijanja, kazali kada će ti građani dobiti vodu", navodi Arsenijević jedan od pozitivnih primjera.
Kroz sve dosadašnje zborove aktivisti Fronta slobode uspjeli su osnažiti građane u kontekstu njihove dalje borbe za rješavanje problema. Također, posao koji je odradilo ovo udruženje trebali bi prepoznati i gradski vijećnici, no to u praksi nije dovoljno zastupljeno.
"Da su gradski vijećnici pametni, oni bi ovo iskoristili jer zapravo sada neko drugi za njih radi posao. To nažalost nije slučaj, jer mislim da Gradsko vijeće od Tuzle pravi jednu političku deponiju, time što se bahati i zanemaruje građanske inicijative. S druge strane, isto tako smo vidjeli da su određene gradske službe počele raditi svoj posao i postale su odgovornije prema građanima", navodi Arsenijević.
A upravo primjer pravljenja političke deponije od Tuzle, kako to aktivisti navode, bio je viđen na posljednjoj sjednici tamošnjeg Gradskog vijeća. Naime, iako su građani posredstvom građanskih inicijativa od njih zahtijevali donošenje odluke o načinu provođenja izbora za članove savjeta mjesnih zajednica, do toga nije došlo.
Ali, da ipak ne bude kako su potpuno ignorisali zahtjev građana, vijećnici su umjesto donošenja odluke usvojili zaključke kojima podržavaju izbore i nalažu još jednom razmatranje dokumenata na tu temu. U konačnici, do realizacije izbora za članove savjeta mjesnih zajednica u Tuzli do kraja ove godine neće doći, a gradski vijećnici su nastavili s kršenjem Statuta Tuzle.
"Mi smo zanemarili mjesne zajednice jer se performans pravi oko entiteta, kantona i državnih institucija, a zapravo ne vidimo da je glasačka mašinerija na nivou mjesne zajednice, odakle se namiruju političke partije. Konkretan primjer je da pola miliona KM godišnje iz gradskog budžeta odlazi na savjete mjesnih zajednica u Tuzli. Dakle, taj iznos političke partije dijele svojim poslušnicima, koji rade u savjetima i dovode osobe, odnosno one koji naposlijetku postaju glasači određene političke partije", pojašnjava Arsenijević.
Članovi Fronta slobode nastavljaju s vršenjem pritiska, jer kako kaže Arsenijević, kontinuitet, monitoring i konstantan pritisak veoma su važni u svakoj borbi. Ističe da je iz cijele priče koju predvodi Front slobode izašlo ono najljepše, a to su osnaženi ljudi, koji se žele baviti svojim životom.
"Veoma je bitno biti u kontaktu s ljudima, a ići prema vlastima i davati im prostor, ukoliko oni žele, da pokažu to ljudsko lice, odnosno da nisu oni samo neko ko je sa druge strane. U našem političkom životu mi moramo prevazići to da nije pitanje podjela 'za' i 'protiv', već kako možemo skupa uraditi bolje i više od jednih vrlo oskudnih političkih platformi koji nam se nude danas u BiH", nastavlja gost Klix Studija.
"Ljudi žele rješavati vlastite probleme"
Arsenijević kaže da se godinama u javnom životu BiH provlači jedna velika laž, a to je da postoji apatija, primarno građana, koja predstavlja ideološki koncept za paraliziranje ljudi u kontekstu njihovog djelovanja.
"Pokazuje se da su ljudi željni rješavanja vlastitih problema i iskazivanja onoga što ih muči, kao i da kažu da i oni znaju kako mogu učestvovati u rješavanju tih problema. Da vrlo konkretno i dostojanstveno traže od nadležnih da se njihov novac koji izdvajaju, plaćajući poreze, troši na pravi način. Srž je da se novac javnih prihoda troši za poboljšanje kvaliteta života ljudi, a ne na druge, čak i nekada u nezakonite svrhe", ističe Arsenijević.
Posljednje borbe za prirodne resurse BiH pokazale su veliki značaj građanskog aktivizma, a kako Arsenijević kaže, nije realno očekivati od osiromašenog i iscrpljenog naroda da izlazi na ulice i mijenja stvari, dok oni koje su izabrali guraju ih ka dnu, paralelno ostvarujući lično bogatstvo.
"Umrtvljivanje građana"
Kao univerzitetski profesor, Arsenijević je spoznao kvalitet mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, u koje polaže posebnu vjeru. Kaže da oni žele ostati u svojoj zemlji i mijenjati je, što je pokazano i 2014. godine za vrijeme masovnih demonstracija, koje su krenule iz Tuzle – grada iz kojeg i dolazi Arsenijević.
"Političke elite kod nas vrlo konkretno rade na tome da bi ljudi odustali od bavljenja sobom uz poruku: 'pa dobro, neko će to drugi da uradi' ili što je još gore: 'od ovoga nema ništa, treba odavdje ići'. To je takozvani kapital kao mrtvi rad u kojem umrtvljujete ljude do nivoa u kojem vjeruju da ono što imaju je najbolje", potcrtava Arsenijević.
S druge strane, Arsenijević je jedan od pokretača platforme "Zemlja, voda, zrak" koja predstavlja začetak pokreta za borbu protiv ekološkog nasilja. Kako kaže, rat u BiH se nije završio jer gubimo živote kroz zagađenje zraka, vode i tla.
"Mi živimo jednu katastrofu zbog raznih oblika zagađenja. Prije svega, imamo zagađenje zraka od raznih međunarodnih kompanija, koje bez ikakvog kažnjavanja zagađuju nas da bi crpili profit iz naše zemlje i negdje drugo ga odveli. Tu imamo opasnosti, odnosno zagađenja od zakopanih i skrivenih toksičnih materija nakon privatizacije fabrika, a zatim i ispuštanja toksičnih hemikalija u rijeke. Pogođeni smo i okupiranjem naših prirodnih resursa izgradnjom hidrocentrala, sječe šuma i slično", navodi Arsenijević.
U nastavku razgovora osvrnuo se i na slučajeve femicida koji pogađaju Bosnu i Hercegovinu, navodeći da je on kao takav tek simptom užasa u kojem živimo. Za nasilnike kaže da su to gubitnici tranzicije koji jedini izlaz vide u nasilju, u konačnici proizvedenom od političkih elita, koje vode ovakvu zemlju.
"Optužnice bi uz počinitelje trebale biti upućene i onima koji vode ovu zemlju, jer je krv onih ubijenih žena i na njihovim rukama. Rješavanje ovog problema nije samo koroz sudstvo, zdravstvo i šklstvo. Pitanje je kako mi tretiramo jedni druge, a pomaka neće biti dok zajednica stvari ne uzme u svoje ruke i od izabranih zahtjeva strukturalno rješenje problema", smatra Arsenijević.
Kaže da je opasno biti aktivista, uz naglasak da je to ipak jedini način za biti autentičan.
"Volio bih da se bavim samo jednim poslom, predajem u školi i imam vremena za slikanje, pecanje i slično. Ali, ja ne mogu biti sretan, ako postoje ljudi koji organiziraju živote po rasporedu dovlačenja cisterne s vodom, ili djevojčice koje ne mogu ići u školu jer im roditelji ne mogu kupiti kartu za prijevoz, dok se neki privatnik bogati", zaključuje Arsenijević.
Cijeli intervju i gostovanje Damira Arsenijevića u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
