Bosna i Hercegovina, prema svemu sudeći, polako postaje zemlja starih ljudi. Zbog slabog imovinskog stanja mladi ljudi se iseljavaju, ne usuđuju se stupiti u brak, te naposljetku ne usuđuju se imati potomstvo. Naravno, ništa čudno u zemlji gdje blizu 48 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva i gdje ne postoji adekvatna socijalna zaštita najugroženijih kategorija.
Budući da prikupljanje podataka o prekidima trudnoće u BiH nije redovno i u skladu sa zakonskim procedurama, statistički podaci o namjernom pobačaju u BiH nisu dostupni te stoga ne postoje tačni podaci o ukupnom broju abortusa.
"Pitanja vezana za abortus pripadaju sivoj zoni koju karakteriše: neodgovarajuća državna regulacija, manjkavost prilikom evidencije pobačaja, slučajevi liječničke korupcije i zloupotrebe položaja, regionalna i bolnička promjenljivost cijena medicinskog zahvata, kao i velika učestalost prigovora savjesti. Procjena je da se broj registrovanih abortusa na nivou države kreće oko 2.000, ipak, taj broj je vjerovatno mnogo veći s obzirom na veliki broj privatnih ginekoloških ustanova koje ne prijavljuju namjerne pobačaje", za Klix.ba je rekao dr. Vahidin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva na Univerzitetu Kliničkog centra u Sarajevu.
Kada dođe do neželjene trudnoće, mlade žene se uglavnom nađu u ćorsokaku, jer ni naše društvo im ne pruža adekvatnu podršku.
"Kada je seksualnost u pitanju, ljudi se ustručavaju otvoreno govoriti o temama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, pa mnogi od njih informacije traže na internetu ili od prijatelja koji nemaju adekvatno znanje niti su kompetentni da pruže kvalitetne i provjerene informacije. Veliki je broj mladih djevojaka koje nemaju razumijevanje porodice za navedenu problematiku", rekla je za naš portal Emina Osmanagić, direktorica Asocijacije XY, koja se bavi problemima vezanim za seksualno i reproduktivno zdravlje.
Često zbog straha da ih neko ne vidi, ali i zbog sumnje u povjerljivost u zdravstvenim institucijama, mnoge djevojke koriste alternativne usluge koje pružaju privatne ordinacije.
"Neke od tih ordinacija pružaju nekvalitetne i neprovjerene usluge, stoga je važno da država i relevantne entitetske institucije odgovore na ovaj problem i omoguće pristup informacijama o dostupnim kvalitetnim i provjerenim uslugama i ustanovama. Da bi prekid trudnoće bio siguran, posebno je važno osigurati adekvatne medicinske uslove za izvođenje takvog zahvata", tvrdi direktorica Asocijacije XY.
Na nivou oba entiteta postoji regulativa po kojoj se abortusi mogu obavljati samo u zdravstvenoj ustanovi koja ima bolničku službu iz ginekologije i akušerstva, anesteziologije i reanimacije, operacijsku salu i službu transfuzije krvi.
"Ukoliko dođe do kršenja zakona slijede kazne i to od 3.000 do 15.000 KM za prekršaj zdravstvene ustanove i njenog osnivača, od 1.000 do 3.000 KM za prekršaj odgovorne osobe zdravstvene ustanove i prekršaj zdravstvenog radnika koji izvrši prekid trudnoće", rekao nam je dr. Katica.
Seksualnost kao tabu tema dovodi do nedovoljne educiranosti građana o tom pitanju.
Dr. Katica objašnjava da je to dovelo do konstantnog pada broja posjeta savjetovalištima za planiranje porodice, zajedno sa brojem propisanih kontraceptiva. Od 2010. godine 1,3 posto žena koristilo je kontracepciju, a danas je taj procenat spao na 0,9 posto.
"Važno je ulagati u demistifikaciju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i podizanje javne svijesti o značaju prevencije i njegovog očuvanja, ali i razvijanju predrasuda i stereotipnih shvatanja vezano za kontracepciju, planiranje porodice i prekid trudnoće", smatra Osmanagić.
