Podsjetila je da su neke promjene nastale zbog činjenice da EU od 1. jula 2013. godine ima novu državu članicu Hrvatsku, koja nije bila u sastavu EU tokom pregovora o SSP-u, i dodala da je Hrvatska bila glavni trgovinski partner BiH pod preferencijalnim režimom CEFTA-e.
"U ovakvim okolnostima, režim koji regulira trgovinu treba sve prilagoditi i to je ono što je potrebno učiniti čak i za SSP. U tu svrhu su vođeni pregovori BiH i EU o Protokolu na Sporazum. Protokol ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU. Ograničen je na prilagodbu samo nekih odredbi preferencijalne trgovine", pojasnila je Milović-Halilović.
Kako je istakla, trgovina između BiH i EU ostaje liberalizirana, uz vrlo malo ograničenja koja se uglavnom odnose na nekoliko takozvanih "osjetljivih proizvoda". Takav liberalni režim ide u prilog BiH koja ima malu ekonomiju, a čija razmjena s EU trenutno iznosi više od 70 posto ukupne trgovine.
Protokol, kaže, ima za cilj postupno vraćanje regulatornog režima koji je važio prije pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.
Dodatne mogućnosti za izvoznike
"BiH je u posljednje tri godine iskoristila nepostojanje napretka u pregovorima za uvođenje carine i ograničenja na izvjestan broj proizvoda za koje se ranije vršilo trgovanje s Hrvatskom prema CEFTA-i. Ta ograničenja će se postupno uklanjati", pojasnila je.
Zauzvrat, EU je prihvatila da odobri dodatne koncesije BiH na 3-4 proizvoda koji su još predmet količinskih ograničenja. Izvozne kvote u BiH za ove proizvode (vino, riba i šećer) su povećane uprkos činjenici da je u prošlosti BiH koristila samo dio tih kvota.
"Ovo su očigledne dodatne mogućnosti za izvoznike iz BiH", naglasila je glasnogovornica EU u BiH, dodajući da će, osim toga, EU automatski ponovo za BiH uvesti trgovinske povlastice za izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda u EU, naprimjer voća i povrća, koje su obustavljene od 1. januara prošle godine zbog toga što nije bila izvršena prilagodba SSP-a.
Smatra da je korisno napraviti razliku između učinaka prilagodbe SSP-a koji su ograničeni i problema nedovoljne konkurentnosti bosanskohercegovačkog poljoprivrednog sektora.
"Bilo bi bolje usmjeriti investicije i napore u sljedećih nekoliko godina na poboljšanje stepena konkurentnosti poljoprivrede u BiH da bi bila u stanju održati vanjsku konkurentnost", smatra Milović-Halilović, a dosada je većina javnih sredstava u sektoru iskorištena u obliku subvencija poljoprivrednicima, dok su rezultati, u smislu poboljšanja, ostali limitirani.
BiH bi uskoro mogla izvoziti dodatne kategorije proizvoda životinjskog porijekla
Također, ukazala je na činjenicu da je normativni okvir koji regulira sektor u BiH još vrlo fragmentiran te da će stoga biti potrebno revidirati i uskladiti norme, standarde i institucije, posebno u pogledu daljnjeg pristupa bh. proizvođača tržištu EU.
"BiH je već napravila proboj prošle godine, ispunivši standarde i omogućivši izvoz krompira, mlijeka i određenih mliječnih proizvoda iz BiH na tržište EU. BiH je ispunila standarde EU i drugim proizvodima životinjskog porijekla i stekla uslove za izvoz ribe, meda i drugih proizvoda", podsjetila je i dodala da bi naša zemlja, ukoliko napravi dodatne napore ka usklađivanju sa standardima EU, uskoro mogla na tržište EU izvoziti dodatne kategorije proizvoda životinjskog porijekla, kao što su perad, konzumna jaja, svinjsko meso…
Donošenje strategije za poljoprivredni sektor za cijelu BiH, na koju se, ističe, čeka već godinama, otvorit će put za daljnju finansijsku pomoć od EU za poljoprivredni sektor u BiH.
"Naravno, važna je i direktna pomoć proizvođačima. Ipak, bilo bi korisno da se ta pomoć pruža na transparentan način i u kontekstu u kojem su komparativne prednosti zemlje jasno identificirane i podržane", kazala je Milović-Halilović i dodala da EU želi proširiti svoju podršku sektoru poljoprivrede u BiH, kako bi ga učinili konkurentnijim, učinkovitijim i produktivnijim, a za to postoje raspoloživa sredstva.
Međutim, zaključila je da je prije toga potreban politički dogovor o sektorskoj strategiji za cijelu BiH da bi sredstva postala dostupna te da bi se sredstva aktivirala i poljoprivrednici mogli imati koristi od njih.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
