Denis Bećirović: BiH ne mogu razbiti ni kada bi tri Milorada Dodika bila u Predsjedništvu

Autor sam desetina amandmana na razne zakone i Budžet BiH; predlagač velikog broja zaključaka i inicijator brojnih važnih rasprava u Parlamentu BiH; podnosilac više stotina poslaničkih pitanja koja se tiču, prije svega, ekonomije, zaštite poljoprivrede, poljoprivrednih proizvođača, sigurnosti građana, privlačenja stranih investicija, euroatlantskih integracija... Također, ne treba zaboraviti da sam u ovom ili prošlom mandatu bio predlagač više zakona i prijedloga drugih akata koji su dobili opću većinu ali, nažalost, nisu usvojeni zbog tzv. entitetskog glasanja. Između ostalog, bio sam predlagač: Zakona o zabrani negiranja, poricanja i minimiziranja genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, Inicijative za usvajanje Nacionalnog programa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, Zakona o zabrani fašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola u Bosni i Hercegovini, Zakona o praznicima Bosne i Hercegovine, Inicijative za usvajanje Zakona o kinematografiji BiH, Rezolucije o genocidu u Srebrenici, prijedloga o depolitizaciji Predsjedništva BiH, prijedloga o formiranju vrhovnog suda BiH i prijedloga o formiranju ministarstva poljoprivrede BiH.

Smatram da bi bilo pošteno da svi kandidati za člana Predsjedništva BiH predstave svoje konkretne rezultate i da to građani uporede. Treba raditi uporno četiri godine, a ne politički spavati tri godine i jedanaest mjeseci i biti aktivan samo mjesec pred izbore. Zajedno na izborima trebamo pobijediti one koji igraju na kartu "kratkog pamćenja" i koji misle da je za pobjedu dovoljno da u predizbornom mjesecu imaju finansijere, novac i pojedine medije s kojima pokušavaju ocrniti svoje protivnike i uljepšati sliku o sebi.

Šta su prema vašem mišljenju bili propusti člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i kako biste vi postupili konkretno u vezi s rješavanjem pitanja Pelješkog mosta, utvrđivanja granice sa Srbijom i generalno - onih poruka, koje dovode u pitanje teritorijalni integritet BiH?

Predsjedništvo BiH je kolektivni državni organ i teško je objektivno odgovoriti na pitanje koje ste postavili, a pri tome ne sagledati rad ovog organa u cjelini. Ono što prvo što želim naglasiti je da svaki izabrani član Predsjedništva BiH mora zastupati državne interese Bosne i Hercegovine, a ne neke tuđe zemlje. Za razliku od dosadašnje prakse želim biti član Predsjedništva BiH koji će biti faktor povezivanja, okupljanja i izgradnje povjerenja. Dokazao sam da se znam izdići iznad uskostranačkih interesa i okupljati ljude različitih političkih opredjeljenja oko kapitalnih pitanja za našu državu.

Zato je moju kandidaturu podržalo sedam političkih stranaka i stotine različitih udruženja i organizacija. Dolazim iz bošnjačkog naroda, čijom se historijom i kulturom ponosim, ali želim biti član Predsjedništva BiH koji će okupljati i zastupati sve bh. patriote, sve one koji vole državu Bosnu i Hercegovinu. Ponosan sam na činjenicu da su moju kandidaturu podržali i ljudi iz drugih naroda poput prof. dr. Ive Komšića, akademika Mirka Pejanovića, prof. dr. Tatjane Ljujić-Mijatović, prof. dr. Ante Domazeta, Mire Lazovića, prof. dr. Tomislava Išeka, Mile Stojića i hiljade drugih. Želim se boriti za zemlju u kojoj će svi građani i narodi istinski biti ravnopravni na svakom pedlju Bosne i Hercegovine.

U ovom mandatu smo svjedočili koliko se grešaka i štete po državu može napraviti kad se dovoljno ne posvetite poslu koji obavljate. Dok se naši susjedi vrlo aktivno bave otimanjem naših resursa, lobiranjem na međunarodnom planu za finansiranje, po ovu državu, štetnih projekata, naši članovi Predsjedništva BiH su sav svoj posao i sve svoje obaveze sveli samo na trgovinu ambasadorskim mjestima. Usljed njihove preokupiranosti stranačkim previranjima i neslogom u koalicijama, ostali smo faktički bez funkcionalnih članova Predsjedništva BiH. Jasno je da su svi njihovi propusti rezultat improvizacije koju gledamo ne samo četiri već dugi niz godina.

Međutim, jedna od najgorih posljedica takvog ponašanja u Predsjedništvu je to što smo mi u ovom mandatu gotovo potpuno ostali bez ozbiljne vanjske politike i ekonomske diplomatije. Članovi Predsjedništva BiH su faktički u Predsjedništvu BiH imali partijske predsjedničke kancelarije, dok su se sve nadležnosti Predsjedništva BiH svodile na soliranje i često zajedničko blamiranje svih nas. Izgubili smo pažnju većine naših međunarodnih prijatelja, u trenucima kad se država našla u vrlo turbulentnom razdoblju unutrašnjih i posebno međunarodnih odnosa.

Moji stavovi u vezi sa svim problemima koje ste naveli u okviru postavljenog pitanja od početka su bili jasni, konzistentni i prezentovani su, kako u PS BiH, tako i u široj javnosti. Kada je riječ o državnim interesima, nisam se libio da svoj stav kažem otvoreno i na vrijeme. Građani dobro znaju da sam najtvrđi i najodlučniji bh. zvaničnik kada je riječ o granicama države Bosne i Hercegovine. Tako će biti i u budućnosti.

Imate li ambiciju da postanete predsjednik SDP-a?

Funkcija predsjednika najveće i najozbiljnije multietničke partije u Bosni i Hercegovini je važna. Snažan multietnički SDP je izuzetno važan za opstanak i razvoj multietničke Bosne i Hercegovine. Više od 94 posto ili blizu 30.000 članova SDP-a su na demokratskom referendumu od 24. do 26. maja 2018. godine iskazalo je ogromnu podršku mojoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH. Birači SDP-a, kao i znatan broj ljudi iz drugih političkih stranaka dobro znaju da ih nikada neću izdati i napustiti u borbi za nedjeljivu, multietničku i evropsku državu Bosnu i Hercegovinu.

Godinama uporno govorim da je država Bosna i Hercegovina preča i važnija od bilo koje političke stranke. Shodno tome, smatram da je i državna funkcija člana Predsjedništva BiH puno važnija nego funkcija predsjednika bilo koje stranke. Nažalost, kod nas je politički sistem posljednjih decenija bio prilično naopako okrenut pa ovo o čemu govorim nije dolazilo do izražaja. Ljudi su gotovo navikli da je moć u strankama, a ne u državnim organima. To se mora promijeniti. Ovo je možda posljednja prilika da tu grešku ispravimo. Dakle, kandidat sam za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i na osnovu platforme, programa i ideja koje zastupam, namjeravam pobijediti na izborima. Sve moje misli, preokupacije i aktivnosti usmjereni su u tom pravcu.

Širom Bosne i Hercegovine osjetim i vidim masovnu podršku građana za koncept i politiku koje promoviram. Toga se očigledno boje i moji politički oponenti i zato je više od 95 posto svih napada vladajućih struktura i njihovih političkih satelita usmjereno isključivo protiv mene. I oni su svjesni da uvjerljivo vodim u svim anketama i zato pokušavaju prljavom kampanjom promijeniti ishod izbora. Ali, građani su ih pročitali. Ljudi dobro znaju da se samo pobjednici i jaki kandidati napadaju. Moja kandidatura i predstojeća pobjeda su zajednički projekt sa svim građanima koji vole našu jedinu državu Bosnu i Hercegovinu.

Smatrate li da Rusija ima pojačan politički utjecaj u BiH i kako se država treba postaviti prema tome?

Evidentno je da prolazimo kroz složeniji period u kojem se vidi novo pozicioniranje snaga u svijetu. Slično je i u Evropi, posebno na istoku našeg kontinenta i na Balkanu, gdje se ponovo oštro sukobljavaju interesi velikih sila. U tom novom geopolitičkom odmjeravanju snaga Rusija se opredijelila za neke nove ciljeve i odredila prostore na kojim se ukrštaju njeni interesi s interesima SAD-a, EU i NATO-a. U posljednje vrijeme svjedočimo sve većem prisustvu Rusije na Balkanu. Ona jača ukupne odnose sa susjednom Srbijom, a ekonomski i politički nastoji da ojača prisustvo i svoj utjecaj u drugim državama regije.

Bosna i Hercegovina je evidentno u fokusu pojačanog ruskog interesa. Milorad Dodik stalno poziva Moskvu da, slično Srbiji, ojača svoje prisustvo u našoj zemlji i pomogne mu u blokiranju euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine. Opasne namjere, rekao bih sulude, političara koji se kandidovao za člana Predsjedništva BiH, misleći da može jednostrano otvarati vrata jednoj sili bez saglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine i bez sagledavanja ozbiljnih posljedica koje iz toga mogu nastati.

Naši strateški ciljevi su punopravno članstvo u NATO-u i EU. Svoju energiju ću primarno usmjeriti u tom pravcu. Želim vjerovati da i Ruska Federacija ima interes da s Bosnom i Hercegovinom razvija diplomatske, ekonomske, kulturne, političke i druge veze od obostranog interesa. Nažalost, u posljednje vrijeme Rusija u Vijeću za provedbu mira u BiH izdvaja svoje oprečne stavove koji nisu na liniji iskrene podrške državi Bosni i Hercegovini. Ruski ambasador u našoj zemlji pokazuje naklonost za destruktivnu politiku Milorada Dodika i time potvrđuje da podržava njegove loše namjere.

Nisam primijetio da se Moskva ograđuje od takvih aktivnosti svojih diplomata u BiH, sve više uočavam poteze koji su na liniji onemogućavanja našeg puta ka članstvu u NATO te mlaku podršku našem pridruživanju Evropskoj Uniji. Jasna je promjena u politici Moskve, od one ranije koja je bila sadržana u stavovima da će poštivati sva vanjskopolitička opredjeljenja Bosne i Hercegovine. Istina, sada imaju i svog političkog pijuna u liku Milorada Dodika koji obavlja dio poslova za ruske interese.

Dakle, naša zemlja ima utvrđene prioritete vanjske politike, a to su članstvo u EU i NATO-u, od njih nećemo odstupati jer je to naša budućnost. Sa svakom drugom državom, pa i velikom Rusijom, želimo produktivne odnose. Kao član Predsjedništva BiH uradit ću sve da ti odnosi budu primjereni obostranim željama i potrebama, uz puno uzajamno uvažavanje.

Ukoliko uđete u Predsjedništvo BiH, šta ćete uraditi s ambasadorima koje je imenovao Izetbegović? Da li ćete u vezi s tim nešto mijenjati?

Pretpostavljam da ste htjeli pitati za ambasadore koje je Predsjedništvo BiH postavilo na inicijativu gospodina Izetbegovića. Želio bih da budemo korektni i prema čitaocima pa bih podsjetio da nijedan član Predsjedništva BiH nema ovlasti da imenuje ambasadore i generalne konzule BiH bez saglasnosti druga dva člana. Dakle, to čini kolektivni šef države jednoglasno. Ako nema takve saglasnosti, nema ni imenovanja određene osobe na ovu istaknutu dužnost.

Drugo je pitanje u šta se pretvorila ranija, kakva-takva, ali usaglašena praksa, koja podrazumijeva da se u postupku imenovanja traži što bolji kandidat i da se o njegovim kvalitetima otvoreno razgovara u okviru Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države. Smatram da treba voditi računa o tome da li određeni kandidat može zadovoljiti specifične zahtjeve funkcije i mjesta na koje se upućuje, kakve su mu realne predispozicije za šefa misije BiH u inozemstvu, može li postići rezultate koji se od njega očekuju itd. Iako je i takva praksa bila podložna brojnim slabostima, posljednjih godina imenovanje ambasadora postalo je pijaca na kojoj se zadovoljavaju partijsko-etnički interesi.

Tako se u Zagreb upućuje kadar HDZ-a, bez bilo kakvog diplomatskog iskustva, u Beograd kadar SDS-a s potpunim nedostatkom diplomatskog iskustva. Imamo najnoviji slučaj da SDA na neke važne destinacije šalje ambasadore bez dana diplomatskog iskustva itd. Nažalost, rijetki su slučajevi da se diplomate od karijere postavljaju za šefove diplomatskih misija, dok se na mjesta ambasadora masovno upućuju aktivan ili isluženi stranački kadar kojem je diplomatska funkcija poklon za političku uslužnost.

U našoj diplomatiji se odnosi moraju mijenjati. Jasno je da će ljudi koji će mi dati povjerenje svoj glas dati promjenama. Isto tako, svi znamo da je diplomatija oblast u kojoj članovi Predsjedništva BiH imaju važne ovlasti i veliku mogućnost da u djelo provode svoju politiku. Odnosi u diplomatiji se moraju mijenjati upravo na način da nemamo stranačke, već državne ambasadore. Naši ambasadori moraju prije svega i isključivo biti ambasadori države Bosne i Hercegovine, neovisno o tome ko i zašto igra presudnu ulogu u njihovom imenovanju.

Kao budući član Predsjedništva BiH energično ću se založiti za to da se obnove kriteriji za pozicije šefova diplomatskih misija BiH u inozemstvu, da se uvažavaju profesionalni kvaliteti kandidata, da ambasadori moraju znati jedan ili dva diplomatska jezika ili jezik zemlje prijema, da su u dosadašnjem radu pokazali izuzetne rezultate koje ih preporučuju na dužnost ambasadora ili generalnih konzula, da su to ličnosti koje će isključivo provoditi državnu politiku BiH i da će njihov rad biti ocjenjivan tokom mandata.

Mislim da bi to trebao biti interes i druga dva člana Predsjedništva BiH kada je posrijedi imenovanje šefova diplomatskih misija BiH u inozemstvu. Takvi kriteriji će se primjenjivati na sve šefove misija BiH, ranije, sada i buduće imenovane ambasadore. Oni koji se ne budu mogli uklopiti u nove kriterije Predsjedništva BiH morati će prepustiti svoje pozicije kvalitetnijim kandidatima.

Ambasadori koje predložim bit će dio moga tima, ali to, prije svega, znači da će biti dio tima Bosne i Hercegovine. Smatram da trebamo voditi državničku politiku zagovaranja i štićenja interesa države Bosne i Hercegovine, politiku približavanja EU i NATO-u, a ne politiku pojedinačnih interesa određenih moćnika ili grupa. Ljudi za koje procijenim da dijele tu politiku će biti kadar kakav želim vidjeti da vodi glavnu riječ u našim ambasadama i konzulatima. U svakom slučaju, ovaj segment rada Predsjedništva BiH treba ozbiljno unaprijediti.

Šta ćete eventualno promijeniti kada je riječ o putu BiH u NATO i EU? Zvanični izvještaj kaže da BiH znatno zaostaje na tom putu.

Ne trebaju nama zvanični izvještaji stranih organizacija da nam kažu ono što već sami dobro znamo. Nažalost, Bosna i Hercegovina zaostaje na putu ka EU i NATO-u prvenstveno zbog nepostojanja smislene i odgovorne bosanskohercegovačke politike. Patriotizam se svodi na predizborni emocionalizam, umjesto da predstavlja osmišljene mjere poboljšanja života građana i ispunjenja svih uslova za pristupanje EU i NATO-u. Jasno je šta moramo napraviti i šta Predsjedništvo BiH može učiniti.

Ako želimo uopće razmišljati o pristupanju Evropskoj uniji, moramo provesti presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pilav", "Šlaka" i potencijalno brojne druge koje će tek da uslijede. To se možda neće svidjeti onima koji falsificiraju evropske vrijednosti, ali drugog puta osim istinskog euroatlantskog nema. Da podsjetim, u ovim presudama je Bosni i Hercegovini izričito naloženo da napusti etnički model biranja i zastupanja. Kao ultimatum je postavljen uslov izmjene izbornog zakonodavstva, pa ako hoćete i političkog sistema koji mora postati nediskriminatoran.

Od Bosne i Hercegovine najviši evropski pravosudni autoritet traži da uspostavi sistem u kojem svi građani imaju jednaku mogućnost vršenja svih javnih funkcija na teritoriji cijele države, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, a ne zahvaljujući njima. Planiram učiniti sve što je u mojoj moći da pomognem u realizaciji ovih presuda. To znači da kao država moramo uspostaviti sistem koji je nepristrasan, neutralan, koji ne stavlja ni u povlašten, ni u podređen položaj nijednog građanina ove države ni pred jednom njegovom institucijom. Jedino takav sistem, uspostavljen na istinskim evropskim vrijednostima može ispuniti i sve druge uslove za pristupanje EU.

Nema nikakve dileme da moramo provesti opsežne pravosudne i ekonomske reforme, kako bismo kreirali ambijent koji omogućava razvoj naše države u smjeru EU. Stabilan sistem i vladavina prava su preduslovi za ekonomski razvoj i privlačenje stranih investitora. Iako ove reforme prevazilaze nadležnosti Predsjedništva BiH, ponudit ću svoju i svesrdnu podršku institucije koju ću predstavljati u ostvarenju ovog cilja.

Ambasadori Bosne i Hercegovine koje budem imenovao će imati jasnu instrukciju i zadaću da rade, prije svega na uspostavi ekonomskih veza i razvoju trgovine između naše zemlje i država u kojim je budu predstavljali. Naši diplomati će morati graditi odnose s drugim državama na partnerskim osnovama, štiteći dostojanstvo i interese naše države. Diplomate više neće biti privatni emisari ili čak dužnosnici u službi drugih država koji promiču vazalske odnose umjesto partnerskih. Jednostavno govoreći, naša diplomatija mora biti bosanskohercegovačka u punom značenju te riječi. Diplomatija mora biti uže uz pomoć kojeg će se država Bosna i Hercegovina uspeti do vrha, do punopravnog članstva u NATO-u i EU.

Također, moramo obnoviti i ojačati državne institucije do čijeg je značajnog urušavanja došlo u posljednjih nekoliko godina. Moramo modernizovati i ojačati naše Oružane snage kako bi svojom strukturom i obučenošću zadovoljile NATO standarde. Više nikada ne smijemo dozvoliti da se Oružane snage ove zemlje koriste kao dekoracija na privatnim, polulegalnim ili nelegalnim i paradržavnim skupovima.

Moramo obnoviti Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u skladu s Ustavom BiH. Ova najznačajnija institucija zaštite državne baštine i historije je u potpunosti neustavno razvaljena i svedena na parcijalnu troetničku ideološku službu. U ovo tijelo moramo imenovati vrhunske domaće stručnjake, ali i vratiti one međunarodne, koji su štitili državne interese, a koji su iz ove važne institucije za obnovu državotvorne svijesti praktično protivustavno istjerani. To su od Predsjedništva BiH čak i pismeno zatražili brojni značajni međunarodni faktori.

Strahujete li od ulaska Milorada Dodika i Dragana Čovića u Predsjedništvo BiH? Kakve su vjerovatnoće da predsjednici SNSD-a i HDZ-a preko Predsjedništva BiH ili parlamenata blokiraju zemlju nakon oktobarskih izbora?

Ni najmanje! Država Bosna i Hercegovina je neuništiva i nju nisu mogli uništiti ni udruženi agresori predvođeni Miloševićem i Tuđmanom, a pogotovo to ne mogu učiniti njihove političke kopije. Bosna ne može biti razbijena ni kada bi tri Milorada Dodika bila u Predsjedništvu BiH. Ne treba jeftinim predizbornim zastrašivanjima potcjenjivati inteligenciju građana. Dakle, ova dva političara preslaba su u poređenju sa snagom naše milenijske Bosne. Ko god je udario na Bosnu i Hercegovinu završio je na smetljištu historije. Bilo bi dobro da svi nauče tu lekciju kako ne bi završili na tom mjestu.

Također, ne zaboravimo, o izboru članova Predsjedništva BiH odlučit će građani i narodi Bosne i Hercegovine. Ko god postane član Predsjedništva BiH, u stvarnosti će morati poštivati Ustav i zakone države Bosne i Hercegovine. Svoj posao će morati raditi u okvirima svojih dužnosti koje propisuje Ustav Bosne i Hercegovine, kao što su to morali činiti i svi njihovi prethodnici. Oni koji su pokušali raditi drugačije, naprasno su završili svoju karijeru ili su se zbog sudskog gonjenja dali u bijeg van države.

Ipak, ono što daje nadu je činjenica da je sve više građana širom zemlje spremno graditi mirnu, stabilnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu. Ova zemlja u svim narodima i među svim građanima ima dovoljno snage i pozitivne energije da zaustavi zajedničko nazadovanje, odupre se beznađu i pokrene naprijed. Sazrijeva svijest da prilikom zastoja i blokada stradaju svi građani, da u beznađe zajedno tonu svi, da lošije žive svi i da iz ove zemlje odlaze svi, a ne samo neki građani ili neki narodi. Zato je i 7. oktobar šansa da na izborima svi zajedno uskrate povjerenje onima koji im obećavaju zastoje, usporavanja i blokade.

Bitno je da i ovdje još jednom ponovim da ni u kakvoj varijanti ne želim upadati u zamku i licitirati imenima Dodika ili Čovića kao budućim članovima Predsjedništva BiH iz reda srpskog ili hrvatskog naroda. O tome ne odlučuju oni, već građani države Bosne i Hercegovine.

Koliko mjesečno trošite na kućne potrepštine?

Moja četveročlana porodica, u kojoj sam jedini zaposlenik, nastoji da živi i troši racionalno, u skladu s osnovnim potrebama. Kada je riječ o mjesečnim troškovima za kućne potrepštine, supruga i ja dobro pazimo da ni u čemu ne pretjerujemo i naši mjesečni izdaci u prosjeku se kreću oko 1.000 konvertibilnih maraka. Ali, zašto mi je drago što ste postavili ovo pitanje? Zato što uvijek, kada se razgrnu velike političke svađe i magle, gledanja u prošlost, ugroženost i velikodržavne ideje, prijetnje i krupna, a najčešće prazna obećanja, dolazimo do suštine, a to je kako svaki građanin Bosne i Hercegovine živi.

Ima li novca za osnovne potrebe, može li se zdravo hraniti, oblačiti i školovati djecu? Cijela moja kampanja postavljena je na drugačijim osnovama i zato imam široku podršku. Jer, ne borim se protiv drugih kandidata, primijetili ste da im ne spominjem ni imena, ne komentarišem im izjave ili poteze.

Borim se za bolji životni standard svakog pojedinačnog građanina Bosne i Hercegovine, za vladavinu prava, za zapošljavanje, za ekonomsko jačanje, za rast zdravih investicija, zaustavljanje odlaska mladih i svih drugih građana iz Bosne i Hercegovine. I trudim se da ta pitanja uvijek budu u fokusu. Sve drugo, nove svađe i podjele za mene i one koji me podržavaju, potpuno je neproduktivno i ne vodi nas nigdje.