Intervju / Denis Zvizdić: "Grande" bošnjačka koalicija polako se pretvara u "piccolo" koaliciju
Bosna i Hercegovina je konačno dobila Upitnik Evropske komisije. Prema Vašim procjenama, koliko je realno da na pitanja odgovorimo u periodu od šest mjeseci?
Upitnik je najsveobuhvatniji, najkompleksniji i najizazovniji dio procesa EU integracija Bosne i Hercegovine, jer pokriva sve segmente političkog, pravnog, ekonomskog, socijalnog, društvenog i administrativnog života. Ništa prije i ništa poslije Upitnika EK neće zahtijevati integralniji i koordiraniji pristup svih institucija vladinog i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini. Riječ je o analitičkom dokumentu koji sadrži listu od 3.242 pitanja koja svojim sadržajem prate strukturu kriterija za članstvo u EU, dok će odgovori na njih predstavljati stvarni uvid kompatibilnosti našeg sistema sa pravnom stečevinom EU, odnosno sa uspostavljenim sistemom, procedurama i vrijednostima koje su aktuelne u zemljama EU. Ako imamo u vidu kompleksnost našeg ustavnopravnog i političkog sistema, kao i činjenicu da svako pitanje zahtijeva stručan i profesionalan, odnosno pravno i činjenično utemeljen odgovor, koji onda, zajedno sa pratećim zakonima i drugim pravnim aktima mora biti preveden na engleski jezik, a govorimo o više desetina hiljada stranica, onda bi svi trebali biti svjesni o kako obimnom i zahtjevnom poslu je riječ.
Gdje ćete staviti akcent? S obzirom na to da postoji niz negativnih trendova i opstrukcija, šta se u tom slučaju može učiniti?
Akcent stavljam na odnos kolektiviteta prema ovom važnom procesu, jer ako ne bude ostvaren minimalan nivo političkog konsenzusa, ali i neophodna sinergija svih segmenata društva: akademske zajednice, nevladinog sektora, medija i tako dalje, bit će vrlo teško u predviđenom roku odgovoriti na sva pitanja iz Upitnika. Dakle, državne institucije imaju kapacitet da u saradnji s ostalim nivoima vlasti i drugim društvenim faktorima profesionalno realiziraju ovaj zadatak i na vrijeme odgovore na sva pitanja. Uvjet za to je adekvatan društveni ambijent, bez štetnih političkih blokada i jalovih prepucavanja ili što je još gore, a čini mi se da upravo ta tendencija postaje dominantna, izrežiranog povezivanja upitnika sa drugim, potpuno nevezanim političkim temama, što neminovno vodi ka konfrontacijama, opstrukcijama pa i svojevrsnim ucjenama koje svakodnevno slušamo, poput: "nema odgovora na upitnik dok se ne riješi pitanje Ustavnog suda BiH, ili dok ne ode OHR" i tako dalje.
Ako se ovakvi negativni trendovi nastave, sasvim sigurno ćemo se suočiti s problemom rokova definiranih u master planu Predsjedništva BiH i termin planom koji je projicirala Evropska komisija. Zato pozivam kompletnu javnost, posebno medije i NVO, da zadrže fokus na predstojećim procesima evropskih integracija BiH ili još preciznije, na djelovanju onih koji već sada pokušavaju ili će i dalje nastojati da uspore ili blokiraju proces pravovremene pripreme odgovora na upitnik koji je dobila BiH.
Pretpostavljam da ste se uputili u sadržaj dostavljenih pitanja. U kojim oblastima bi BiH eventualno mogla imati određenih problema?
Ono što je za nas najvažnije jeste stručna analiza strukture svakog pitanja, kako bismo se u sadržajnom smislu mogli fokusirati na onaj segment odgovora koji će predstavljati suštinu opisa, obrazloženja ili prezentacije aktuelnih procedura, prakse i legislativnog okvira za traženo područje. Kako bismo na sve odgovore dali profesionalne, jedinstvene i za EK uvjerljive i prihvatljive odgovore koji moraju predstavljati "jedan glas" u ime BiH, koristi ćemo načelo ustavnih nadležnosti i procedure uspostavljene mehanizmom koordinacije. Sasvim je izvjesno da ćemo zbog složenosti bosanskohercegovačke ustavne strukture naići na izvjesne probleme i prepreke, ali želim još jednom jasno ponoviti – institucije države BiH će zajedno sa bosanskohercegovačkim entitetima i kantonima uspješno realizirati odgovore na upitnik, ali samo pod uvjetom da imamo povoljan politički ambijent. U tom smislu i za ona poglavlja i pitanja koja su u našoj nadležnosti možemo preuzeti odgovornost i dati garancije profesionalne i uspješne pripreme, analize i finalizacije pitanja.
Dakle, postoji potrebna doza optimizma, ali i mala bojazan bazirana na više izjava izrečenih u posljednjih nekoliko sedmica u kojima se EU put uvjetuje partikularnim političkim i nacionalnim interesima. Ne bi se smjelo dogoditi da politička pitanja nadvladaju evropska, što će automatski značiti da će političke teme marginalizirati ekonomske, životne teme bitne za sve građane BiH. Zbog toga će biti neophodno ojačati i snažnije povezati bh. snage koje evropske integracije, ekonomski razvoj i vladavinu prava smatraju prioritetima, nasuprot onim pojedincima i grupama koji permanentno proizvode tenzije i koristeći radikalnu retoriku šire jezik mržnje i nastoje blokirati sve pozitivne procese.
S obzirom na obim posla i na praktična iskustva susjednih zemalja, očekuje li se dodatni angažman novih osoba u institucijama BiH koje će raditi na pripremi odgovora?
Institucije BiH raspolažu minimalno potrebnim brojem stručnih osoba koje trenutno mogu odgovoriti potrebama u segmentu evropskih integracija. Posebno bih istaknuo Direkciju za evropske integracije (DEI) BiH, čiji su službenici već stekli potrebna znanja i iskustva neophodna za ovu fazu evropske agende BiH. Vijeće ministara je provelo analize kadrovskih kapaciteta i uočili smo da postoji potreba za ograničenim brojem specifičnog kadra, posebno u procesu prevođenja, ali nećemo bilo kojoj instituciji na državnom nivou dozvoliti novo zapošljavanje bez vrlo ozbiljnog i prihvatljivog obrazloženja. Vjerovatno ćemo, na bazi prakse zemalja regiona, angažovati određeni broj stručnih, posebno prevodilačkih agencija koje bi, zajedno sa DEI BiH, obavile taj zahtjevan posao profesionalno i pravovremeno.
Javnosti u BiH još uvijek nije u potpunosti jasno šta se dešava sa instrumentom pretpristupne pomoći IPAII za Bosnu i Hercegovinu. Koje su to pogodnosti koje bi IPA II mogla Bosni i Hercegovini donijeti u narednom periodu?
Nažalost, IPA II pretpristupni fondovi su jedan od problema s kojima se suočilo aktuelno Vijeće ministara BiH. Dok je Instrument pretpristupne pomoći – IPA II za sve druge zemlje u regiji odobren za period 2014.-2020. godine, za BiH je odobren samo za period 2014,-2017. godine, očito zbog krajnje neodgovornog odnosa nadležnih institucija, prije svega sa nivoa bh. entiteta RS-a, koje su blokirale usvajanje cjelodržavnih strategija, kao što su: strategija transporta, okoliša ili ruralnog razvoja, zbog čega je BiH izgubila desetine milona eura. I dok su zemlje regiona, kao npr. Crna Gora, Srbija ili Albanija mogle koristiti sredstva u iznosu od više stotina miliona eura, taj iznos je za BiH bio višestruko smanjen i za period 2014.-2017. iznosi samo 168 miliona eura. Odgovor na pitanje zašto je samo BiH dobila IPA II za period 2014.-2017., dok su sve druge zemlje regiona dobile IPA II za period 2014.-2020. godine, trebaju dati "dežurni kritičari" čije su partije bile dio struktura zbog kojih je BiH trpjela gubitak od 50-60 miliona eura na godišnjem nivou.
Tako lošu situaciju je uspjelo popraviti aktuelno Vijeće ministara BiH, jer smo realizirali izradu traženih indikativnih strateških dokumenata, čime smo stvorili preduvjete da se IPA II produži za period 2018.-2020., što će automatski značiti nove finansijske alokacije za BiH u iznosu od 80 do 100 miliona eura godišnje.
Istovremeno i opet zbog političkih blokada i opstrukcija, BiH još uvijek ne koristi ni sredstva IPARD fondova, jer ne ispunjava potrebne preduvjete, odnosno nisu uspostavljeni IPARD platna agencija i prateće Upravljačko tijelo. Sve zemlje koje pretenduju ka članstvu u EU su to uspostavile, jer su procedure definisane evropskim regulativama i iste su jasne i nepromjenljive. I dok se u entitetima vode rasprave i organizuju protesti zbog nedostajućih sredstava za poljoprivredu i poljoprivrednike, BiH na godišnjem nivou gubi 25-30 miliona eura namijenjenih poljoprivredi.
Mislim da bi poljoprivrednici trebali postaviti pitanje resornim ministarstvima i vladama zašto se ne povlače ova sredstva i ko i zbog kojih razloga dozvoljava takav luksuz da na godišnjem nivou "propada" 50-60 miliona KM bespovratnih sredstava namijenjenih poljoprivredi.
Vijeće ministara je spremno da u periodu od narednih nekoliko mjeseci realizira sve obaveze koje su u našoj nadležnosti, posebno u segmentu izrade potrebnih zakona i strategija. To očekujemo i od vlada bh. entiteta, kako bismo mogli početi povlačiti desetine miliona KM i to ne samo u oblasti poljoprivrede, nego i u oblasti energetike i okoliša.
Upravo onako kako smo, usvajanjem cjelodržavne transportne strategije, stvorili preduvjete za kandidiranje projekata i povlačenje značajnih grant sredstava, kao npr. 28,5 miliona eura za mostove u Svilaju i Gradišci, kao i dobivanje vrlo povoljnih kreditnih sredstava.
Vijeće ministara BiH jedan je od najfunkcionalnijih organa u BiH. Ipak, kritike opozicije i koalicionih partnera u vlasti ne izostaju, počevši od stavljanja naše zemlje na sivu listu EU. Koji je Vaš komentar na te kritike?
Svaku dobronamjernu i argumentovanu kritiku prihvatamo kao mogući korektiv u našem radu. S druge strane, odbacujemo neutemeljene kritike, prečesto praćene ličnim frustracijama ili pokušajima ostvarivanja partikularnih političkih interesa. Inače, kada govorimo o kritikama, odnosno spinovima pojedinaca ili opozicionih političkih partija, mislim da kompletna bh. javnost odmah iz naslova nekog teksta može zaključiti koju političku opciju taj medij podržava, a koju, isto tako, u pravilu neprincipijelno napada.
Građani su dobro informisani da bi im bilo ko mogao prodati logiku: "vjerujte meni, a ne svojim očima i ušima", iako pojedinci poznati kao "kritičari svega dobrog" stalnim iznošenjem poluinformacija i neistina u sebi podređenim ili bliskim medijima pokušavaju uspostaviti taj i takav princip s ciljem dezavuiranja javnosti i predstavljanja sebe kao zaštitnika interesa naroda i građana.
Upravo su pojedine izjave o tzv. "sivoj listi MONEYVAL-a i FATF-a" i "navodnoj" krivici aktuelnog VM dobar primjer takve zlurade dezinformacije. Prava istina je sljedeća: prva posjeta delegacije MONEYVAL-a BiH je bila 2004. godine, a svoj prvi Izvještaj za BiH MONEYVAL je sačinio 2006. godine. Drugi Izvještaj je uslijedio 2009. pa Akcioni plan Vijeća ministara 2011. godine, da bi se tek u aprilu 2014. godine pokušao usvojiti Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Kako to u predviđenom roku nije usvojeno, MONEYVAL je uvrstio Bosnu i Hercegovinu na svoju "sivu listu" u junu 2014. godine. Dakle, u junu 2014., a aktuelno Vijeće ministara je imenovano u aprilu 2015. godine.
Možda bi bilo potrebno nabrojati koje političke opcije i pojedinci su bili članovi Vijeća ministara u periodu od 2012. do 2014. godine, kada je BiH postavljena na "sivu listu" MONEYVAL-a?
Zbog toga sa gnušanjem odbacujem takve "kritike", ali zbog poslovne javnosti i građana BiH imam potrebu posebno istaknuti da je upravo aktuelno Vijeće ministara uspješno završilo sve obaveze iz Akcionog plana, od pripreme Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH pa do implementacije Odluke o provedbi Rezolucije UN-a 1373 i uspostavljanja registra fondacija i udruženja na državnom nivou, zbog čega je Sekretarijat MONEYVAL-a u decembru 2016. godine skinuo BiH sa liste zemalja sa nedostacima u pravnom okviru.
Imajući u vidu i posao koji su započele ili završile entitetske vlade, možemo s velikom izvjesnošću kazati da je BiH izvršila svoje dosadašnje obaveze i da u idućoj godini možemo očekivati i skidanje sa liste FATF-a.
Kako ste zadovoljni odnosima unutar aktuelnog saziva koalicije?
Odnosima unutar Vijeća ministara BiH sam izuzetno zadovoljan, jer su isti bazirani na međusobnom uvažavanju, na spremnosti ministara da prihvate relevantne činjenice i njihovoj potpunoj opredijeljenosti da se svi procesi neizostavno vode unutar margina koje su definirane važećim zakonskim procedurama. Kao rezultat ovakvih odnosa i napornog i ustrajnog rada, imamo uspješnu i pravovremenu realizaciju najvažnijih ciljeva i prioriteta u oblasti evropskih integracija, ekonomskog razvoja, jačanja vladavine prava i jačanja statusa BiH u regionalnim i međunarodnim okvirima. Godina 2016. je bila najuspješniju u pogledu evropskih integracija BiH koje su započele davne 2000. godine, imamo najpozitivnije ekonomske parametre u odnosu na posljednju dekadu, najveće prihode, najmanju zaduženost u regionu i EU, najveći porast broja zaposlenih i tako dalje. Dakle, koalicija na državnom nivou funkcionira veoma dobro i u skladu s proklamovanim planovima i ciljevima.
Naravno, ja ne govorim o bilo kakvom "jednoumlju". O brojnim temama nemamo iste početne stavove, ali imamo kapacitet da vodimo korektnu diskusiju i postignemo konsenzus i progres u vezi sa svim najvažnijim pitanjima.
Kompaktne koalicije su važne, posebno zbog vrlo turbulentnog perioda u kojem se nalazimo i zato me ne raduje činjenica da se zbog novouspostavljenih odnosa stranačkih vrhova, uzrokovanih jednosmjernim i nekorektnim medijskim napisima, pa i kasnije neprimjerenim izjavama u vezi s bivšim i sadašnjim liderima SDA i njihovom ulogom u modernoj historiji BiH, nedavno proklamovana "grande" bošnjačka koalicija, polako pretvara u "piccolo" koaliciju.
Žao mi je zbog toga, snažne i progresivne koalicije su neophodna protivteža retrogradnim procesima, ali čini mi se da će u ovom slučaju, sudeći prema posljednjim trendovima, personalne ambicije ipak biti jače od općeg interesa, što će, sasvim sigurno, početi narušavati kapacitet i opstojnost predmetne koalicije.
Posljednjih dana svjedoci smo zatezanja odnosa između BiH i Hrvatske. Rezultat su izjave predsjednice Hrvatske da naša zemlja Hrvatskoj predstavlja sigurnosnu prijetnju. Kako komentarišete takve navode? Koliko naša zemlja predstavlja sigurnosnu prijetnju Hrvatskoj, a samim tim i EU?
Mislim da treba postaviti pitanje koliko Hrvatska, ili bilo koja druga zemlja u regionu ili EU, iz koje građani idu na strana ratišta – u npr. Siriju ili u Ukrajinu, predstavlja prijetnju teško stečenom i održavanom miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ne znam na bazi kojih činjenica bilo ko sebi daje za pravo da taj odnos posmatra jednosmjerno i da sebe i druge "plaši" Bosnom i Hercegovinom kao mogućom prijetnjom. Takav odnos smatram neutemeljenim, nekorektnim i neprimjerenim. Terorizam je globalna pojava i globalna prijetnja i ne postoji nijedna zemlja na planeti koja može kazati da je u potpunosti zaštićena. Mi u Bosni i Hercegovini u potpunosti razumijemo opasnosti koje sa sobom nosi bilo koja vrsta ekstremizma, i do sada, hvala Bogu, uspješno anuliramo prijetnje takve vrste. Ali, da bismo pobijedili tu pošast, neophodna nam je saradnja sa našim susjedima i svim drugim zemljama u EU i svijetu.
Potrebna nam je, dakle, iskrena i profesionalna saradnja, a ne pretjerivanje u neargumentovanom "kritizerstvu". Već sam ranije navodio jedan citat: "Pravi prijatelj te savjetuje i kritikuje tajno, a hvali javno". Predlažem da ovo bude postulat odnosa u regionu, ako želimo da ih gradimo na međusobnom uvažavanju, komšijskom razumijevanju, kolegijalnosti i prijateljstvu. Ono što je sigurno jeste da Bosna i Hercegovina sa svojim susjedima želi graditi odnose koji će biti utemeljeni na navedenim principima. Zbog toga očekujemo isti nivo opredijeljenosti, iskrenosti i korektnosti i od naših prvih susjeda.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
