Ovo pitanje postavlje se u analizi Deutsche Wellea. Dodik je, kaže se, odbacio slanje Godišnjeg nacionalnog programa vojnom savezu, nakon čega bi automatski bio aktiviran Akcioni plan za članstvo MAP.
Za visokog predstavnika Valentina Inzka stvari su tu jednostavne.
"Postoji zakonska obaveza da se to učini. Predstavnici srpskih stranaka su to potpisali. I tadašnji srpski član Predsjedništva gospodin Radmanović (SNSD) je dao svoj potpis za put BiH u NATO. Postoji i Nacionalna strategija vanjske politike. Dakle, član 84 Zakona o odbrani postoji i on je na snazi. Svi su glasali za njega a zakoni se moraju poštovati", rekao je Inzko za DW. Dodao je i da formalno-pravna sjednica o tome još nije održana.
Za Otfrieda Nassauera, eksperta iz Berlinskog Informacionog centra za transatlansku sigurnost, ovaj Dodikov korak je, ako se u vidu ima cijela retorika proteklih godina, logičan potez.
"Reforma odbrane u BiH imala je uspjeha zahvaljujući pritisku zemalja Zapada koji su sa NATO-misijom bili prisutni u BiH. Bila je kvazi iznuđena. Kada srpska strana sada kaže da tu prisilnu integraciju želi da zaustavi jer ne smatra da je država BiH održiva, onda je to naravno najava raskida ranije postignutih međuciljeva ali i znak da su ti ciljevi do sada bili samo prividno ostvareni“, prosuđuje Nassauer.
Njemački ekspert Nassauer smatra da je ideja Milorada Dodika da uspori ili zaustavi približavanje BiH NATO-u vjerovatno zasnovana na mogućnosti da RS odvoji od BiH i orijentiše na Srbiju.
"U diskusiji o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova Dodik vidi mogućnosti oživljavanja ideje o promjeni granica na Balkanu. U tom slučaju bi mogao da kaže, ako se tamo mijenjaju granice, što se ne bi mogle promijeniti i u BiH. On primjenjuje sličnu strategiju kao Milošević 90-tih godina. Pokušava u igru uvući Rusiju, koja bi podržala njegove ideje. Pokušava je pridobiti I instrumentalizirati za svoje interese. Vidjećemo da li će u tome biti uspješniji od Miloševića početkom 90-tih“, kaže Nassauer.
Visoki predstavnik Inzko nije želio komentarisati da li postupak Dodika predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma i da li bi se on mogao umiješati i iskoristiti Bonske ovlasti, kojima on ima pravo da nametne rješenje.
Ukazao je međutim da će se time najprije baviti domaće institucije kao što je Državno tužilaštvo i dodao da je jedan od članova Predsjedništva najavio da će se obratiti Ustavnom sudu BiH.
Odustajanjem od aktivacije MAP-a BiH gubi mnogo, jer kroz Godišnji nacionalni program ona bi se morala obavezati na provođenje političkih, odbrambenih, pravnih, ekonomskih i sigurnosnih reformi.
"Kroz MAP-u BiH bi ubrzala svoj progres, bez garancija da će jednog dana postati članica NATO-a. Sve to bi unaprijedilo vladavinu prava i investicije u BiH i njenu sigurnost i stabilnost”, kaže Alija Kožljak, koji je od kraja 2013. do početka 2018. bio predstavnik BiH i šef vojnog dijela BiH-misije pri NATO u Briselu.
A ako se ne postigne političko rješenje, moglo bi doći do novih vojnih sukoba, zaključuje Nassauer. Ili će možda predstavnik Valentin Inzko, kao krajnji korak, ipak nametnuti rješenje, nakon što su se nedavno na sjednici Vijeća sigurnosti u Njujorku, za ponovnu primjenu Bonskih ovlasti založili predstavnici SAD, Velike Britanije i Poljske. Ali to još, kako je naglasio Inzko za DW, nije na dnevnom redu.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
