Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sadik Ahmetović nedavno je uputio otvoreno pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću i članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću.
Riječ je o pismu koje je uslijedilo kao reakcija na odluku da se Evropskoj komisiji dostave dva rezultata popisa stanovništva u BiH i to državni rezultati koji su ujedno i međunarodno priznati te nepriznati rezultati institucija entiteta Republika Srpska.
Ahmetoviću su sporni bili odgovori na 446. i 447. pitanje iz Upitnika Evropske komisije koja glase: "Dostavite statističke podatke o broju ljudi koji pripadaju etničkim, vjerskim i jezičkim manjinskim grupama u vašoj zemlji. Navedite izvor ovih podataka, popis stanovništva ili drugo (446.). Navedite kada je izvršen posljednji popis stanovništva. Da li su zakon i sve provedbene mjere u vezi s popisnim upitnikom usvojeni i kada? Da li upitnik sadrži pitanje o nacionalnosti? Kako je osigurana zaštita ličnih podataka tokom prikupljanja potrebnih statističkih podataka o manjinama? Objasnite (447.)".
Dilberović je tim povodom u razgovoru za Klix.ba kazao kako je sasvim uobičajeno da političari jedni drugima upućuju pisma otvorenog ili zatvorenog tipa. Ipak, on ističe da je odgovor koji se odnosi na rezultate popisa usaglašen na Radnoj grupi za politički kriteriji i da nije van radne grupe poslan u bilo koji drugi nivo mehanizma koordinacije. Dakle, riječ je o odgovoriam koje su usaglasile institucije različitih nivoa vlasti u našoj zemlji.
"U Radnoj grupi za politički kriteriji nalaze se predstavnici svih državnih institucija pa tako i predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH, Ustavnog suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Tužilaštva BiH pa sve do predstavnika entitetskih i kantonalnih nivoa vlasti. Tako da su odgovori na 446. i 447. pitanje dogovoreni unutar mehanizma koordinacije, odnosno unutar radne grupe koju su činili predstavnici institucija", rekao je Dilberović.
Dilberović je podsjetio da je Direkcija za evropske integracije duže vrijeme isticala da će odgovori na Upitnik Evropske komisije odražavati realno stanje u našoj zemlji i da su kao primjer za to navođeni odgovori koji se odnose na rezultate popisa stanovništva.
"U Upitniku Evropske komisije nije bilo nijedno pitanje u kojem se BiH pita koliko ima stanovnika. Odgovori Evropskoj komisiji trebaju odražavati realno stanje. A realno stanje je da je zakonski i ustavno prihvaćena obrada rezultata popisa stanovništva Agencije za statistiku BiH. Isto tako, činjenica je da se unutar institucija entiteta RS koriste rezultati popisa prema metodologiji Zavoda za statistiku RS-a", kazao je Dilberović.
On ističe da je Evropskoj komisiji dobro poznato sve o dešavanjima u vezi s popisom stanovništva u BiH i koji je zvanični stav Eurostata, odnosno statističkog ureda Evropske unije odgovornog za objavu kvalitetnih statističkih podataka i pokazatelja iz cijele Evrope kojima se omogućava usporedba među državama i regijama.
Inače, Eurostat je ranije jasno poručio kako su rezultati prvog poratnog popisa stanovništva u BiH važeći jer je cijeli proces proveden u skladu s međunarodnim standardima, a odstupanja koja su se pojavila pri naknadnim provjerama ne dovode u pitanje tačnost ukupnih podataka. Riječ je o rezultatima popisa koje je obrađivala Agencija za statistiku BiH.
"Važno je istaći da su odgovori na Upitnik Evropske komisije samo jedan od izvora kojim će se koristiti Evropska komisija. Drugi izvori će biti diplomatska predstavništva Evropske unije u BiH, civilno društvo i misije koje su boravile u BiH uključujući i misiju Eurostata", rekao je Dilberović.
Kako kaže, odgovori na Upitnik Evropske komisije nemaju nikakvu pravnu snagu i isključivo predstavljaju inventuru društvenog, političkog i ekonomskog stanja u našoj zemlji. Na pitanje o tome može li dostavljanje različitih odgovora dovesti do toga da se dio stanovništa "izbriše" s neke od njenih teritorija, Dilberović je odgovorio da do toga ne može doći.
