Direktor ima skoro 5.000 KM: Plaće u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS bez pravila i kontrole
Izvještaj objavljen 1. augusta 2016. godine pokazuje niz nepravilnosti u finansijskom radu Zavoda, a plaće su tek jedna od oblasti na koje upozoravaju revizori.
Prema pravilima ove institucije, direktor odlučuje o većini pitanja koja se tiču zapošljavanja i plaća uposlenika, a samostalno donosi i odluku da li da se oglas o zasnivanju radnog odnosa objavi u dnevnoj štampi ili ne. Revizori tvrde da je to za posljedicu imalo značajno povećanje ukupnog broja zaposlenih u proteklom periodu, a za čije upošljavanje direktor, prema postojećim upravnim aktima Zavoda, nije trebao tražiti ničiju saglasnost.
U toku proteklih pet godina broj zaposlenih u ovoj instituciji povećao se za 37 osoba.
Čistačici 500, direktoru 5.000 KM
Revizori još navode i da su plaće u ovoj instituciji neproporcionalno visoke u odnosu na plaće drugih kantonalnih budžetskih korisnika koji se finansiraju putem trezora, što nazivaju nedopustivim, ima li se u vidu postojeće stanje u društvu i zdravstvu.
"Konstatujemo da su plaće uposlenika Zavoda nesrazmjerno veće u odnosu na plaće ostalih budžetskih korisnika, što nije opravdano ako se ima u vidu da se rad Zavoda u potpunosti finansira iz javnih prihoda", piše u izvještaju.
Tako je osnovica za obračun plaća 524,21 KM, što je ujedno i najniža plaća, koju prima čistačica, dok direktor ima devet puta veću plaću, 4.718 KM. Pomoćnicima direktora određena je plaća od 2.726 KM, a savjetnici su dobili nešto nižu plaću od 2.621 KM. Ovo ne uključuje druge naknade, poput naknada za članstvo u brojnim komisijama Zavoda.
Školovanje i specijalizacije
Pored plaća, uposlenici imaju i pravo na naknade za stručno usavršavanje, što uključuje i studij za sticanje visoke stručne spreme te postdiplomski studij. U ovu svrhu potrošeno je 20.628 KM. Od toga je 8.312 KM potrošeno na stručnu edukaciju direktora za pohađanje diplomskog kursa operativnog zdravstvenog menadžmenta, koji provodi profesionalna organizacije iz Austrije. Revizori navode da ovaj izdatak nije potvrđen pravilima, a s obzirom na visinu, nije ni opravdan.
Zavod je imao i visoke troškove za deficitarne specijalizacije zdravstvenih radnika uposlenih u zdravstvenim ustanovama u iznosu od 2.630.223 KM. Na troškove ranije odobrenih specijalizacija odlazi 1.105.692 KM, a ostatak od 1.524.531 KM se odnosi na godišnji trošak specijalizacija čije finansiranje je počelo u 2015. godini.
Revizori su konstatovali da odobravanje sredstava za finansiranje novih specijalizacija u 2015. godini nije bilo transparentno, da je isto izvršeno bez saglasnosti Ministarstva zdravstva KS i da Zavod prilikom planiranja sredstava nije postupio u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Uposlenici na pogrešnim mjestima, na kontroli nije zaposlen niko
Zapisnike sa sjednica Upravnog odbora od februara 2014. do juna 2015. godine nije vodio uposlenik raspoređen na te poslove, iako je za to nastavio dobivati plaću, kao i mjesečnu naknadu od 300 KM neto zbog članstva u Timu za pripremu sjednica Upravnog odbora. Umjesto njega, zapisnik je vodio drugi uposlenik po usmenom nalogu direktora.
Iako priprema sjednica Upravnog i Nadzornog odbora spada u redovne poslove, formirani su posebni timovi sa posebnim naknadama, što revizori ne smatraju osnovanim.
Revizori također navode da, iako Zavod ima značajan broj uposlenika, nedostaju uposlenici za dva radna mjesta stručnih saradnika za kontrolu u okviru Službe za medicinske poslove. U izvještaju se navodi da je ovo za posljedicu imalo znatno povećanje troškova lijekova, naknada za vrijeme odsustva s posla, kao i troškova ortopedskih i medicinskih pomagala. U maju ove godine određeno je da broj radnih mjesta stručnog saradnika za kontrolu bude povećan na šest, međutim revizori tvrde da do izrade izvještaja na ovim poslovima niko nije zaposlen.
Revizori navode i da je 26. maja 2015. šef kabineta direktora potpisao četiri ugovora o radu o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme, bez pismen ovlasti direktora.
Plaće bez potvrde rada
Upravljačkim tijelima, kao i raznim komisijama, isplate su redovno vršene čak i kada se nisu dostavljali nikakvi izvještaji, odnosno nije postojao nikakav dokaz rada pa i onda kada nisu održavane nikakve sjednice, odnosno u mjesecima u kojima komisija nije radila. Naknade za rad u komisijama iznosile su od 300 do 500 KM.
Pored komisija, dokaze o obavljenom poslu nije morao dostaviti ni stručni konsultant Zavoda s kojim je ova institucija zaključila ugovor o djelu koji je produžavan svaka tri mjeseca, a dobijao je mjesečnu plaću od 900 KM.
Bolovanja bez kontrole
Revizori navode i da je primijećen znatan porast troškova za naknade koje se daju tokom privremene spriječenosti za rad tokom bolesti, povrede ili drugih okolnosti. Oni su iznosili 6.313.270 KM i veći su za 474.332 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Zavod u 2015. godini nije vršio kontrolu rada izabranih doktora, odnosno Ljekarske komisije koja je bila zadužena za izdavanje nalaza u vezi s bolovanjima, što bi za posljedicu moglo imati zloupotrebu, misle revizori.
Osim neregularnosti u vezi s plaćama, revizori su našli da je Zavod imao, između ostalog, i nepravilnosti prilikom realizacije putnih troškova, izdataka za usluge javnog informisanja i odnosa s javnošću, izdataka za usluge stručnog obrazovanja, specijalizacije i školovanja te u oblasti javnih nabavki.