Dodik: ANP nije prepreka za formiranje vlasti na nivou Federacije, pa nema dogovora
Dodik rekao je da ne očekuje da će se do 5. septembra desiti bilo šta u vezi s imenovanjem kandidata za formiranje Vijeća ministara, jer je očigledno da u procesu pregovaranja ima više aktera nego što je potpisa na sporazumu za formiranje izvršne vlasti na nivou BiH.
"Činjenica da se za bilo koji unutrašnji dogovor traži dozvola sa strane dovela je BiH u poziciju da se održava još samo na aparatima međunarodnog faktora. Ako BiH zavisi samo od stranaca, onda je svima jasno da joj nema spasa. I to nije tako zato što ja želim da to vidim tako, to je tako jer su dva od tri konstitutivna naroda zarobljena u ambicijama trećeg", rekao je Dodik u intervjuu Srni.
Prema njegovim riječima, Srbi i Hrvati su onemogućeni da učestvuju u radu zajedničkih institucija što im garantuju Ustav i zakoni u BiH.
"Godišnji nacionalni plan za članstvo u NATO-u (ANP) je samo blijedi pokušaj da se stvari zamagle i ne nazovu pravim imenom. ANP nije prepreka da se formira Vlada Federacije BiH, pa nema dogovora ni o tom nivou vlasti. U FBiH nema SNSD-a i Dodika i pitam ih što se onda još nisu dogovorili u vezi sa formiranjem Federalne vlade" kaže Dodik.
Govoreći o upozorenjima iz FBiH da je iz institucija BiH nemoguće izaći jednostrano i tvrdnjama da ima nerealne ciljeve, Dodik je istakao da može stvar postaviti obrnuto.
"Odbijanjem da se omogući Srbima pravo na političko predstavljanje, politički Bošnjaci oličeni u dva člana Predsjedništva (Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću) jednostrano napuštaju Dejtonski mirovni sporazum, njegov Ankes četiri, u kojem je Srbima, kao i drugim narodima predviđeno pravo na političko predstavljanje u Vijeću ministara, Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno oba njegova doma. Pošto sam u Predsjedištvo biran direktno, samo na tom mjestu nisu proveli opstrukciju. Ako se svi pozivamo na Ustav, a pozivamo, hajde da vidimo šta je najstarije u tom Ustavu. Da li u tom Ustavu negdje uopšte piše NATO, ili još manje ANP, ili taj Ustav propisuje kako se formiraju zajedničke institucije", upitao je Dodik.
On je rekao da je istorija puna primjera u kojima jedan narod želi da napusti državu u kojoj gubi svoja osnovna politička prava.
"Zato je pozivanje na Ustav i od Komšića i od Džaferovića i od (Bakira) Izetbegovića prazna priča, jer upravo oni stoje na putu ostvarivanja osnovnih prava Srba u BiH. Šta je njihov cilj, to je pitanje - da nas politički razoružaju i pretvore u građane, o čemu naglas sanja Komišić. To je nemoguća misija i to bi morao da zna čak i sa skromnim političkim znanjem koje ima", istakao je Dodik u intervjuu Srni.
On je ocijenio da se ta situacija ne bi mogla desiti da su Hrvati zaista dobili svog člana Predsjedništva.
"I njima, kao i nama je jasno da se BiH može održati na tronošcu političkog odlučivanja. Ako im je cilj politička kriza u BiH sa nepoznatim posljedicama, evo priznajem da su uspjeli. Sad kad su ostvarili svoj cilj, neka prate šta je ostvarenje tog cilja donijelo", kaže Dodik.
Na pitanje da li ostaje pri stavu da će nakon 5. septembra, ako do tada ne bude imenovan predsjedavajući Vijeća ministara, sazvati sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je odgovorio potvrdno, navodeći da ostavlja mogućnost da se do tog datuma partije pobjednice u bošnjačkom političkom tijelu presaberu i razmisle da li je normalno da predstavnici RS-a mirno gledaju kako im uzimaju Ustavom zagarantovana prava.
Dodik je naglasio da će nakon toga otići u Narodnu skupštinu i iznijeti plan za povratak u okvire Aneksa četiri potpisanog zajedno sa svim drugim aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Nijedna od nadležnosti o kojoj sam govorio nakon posljednje sjednice Predsjedništva (Oružane snage, pravosuđe i porezi) po Ustavu BiH, na koji se Košić i Džaferović selektivno pozivaju, nisu u nadležnosti institucija BiH. Zato je smiješno kad čujem njih ili visokog predstavnika da je to antidejtonski. Dobro znaju da nije i dobro znaju da je ovo što zajedno pokušavaju da urade upravo napad na Dejtonski sporazum kojim su Srbima, kao i Hrvatima i Bošnjacima, zagarantovana osnovna politička prava. Samo u BiH zakon može biti iznad Ustava, a inače je u svim demokratskim i pravno uređenim zemljama na svijetu ustav vrhovni pravni dokument", pojasnio je Dodik.
