Dodik od Vlade RS-a traži stav o državnoj imovini: Tvrdi da BiH nema "unutrašnji pravni kontinuitet"
Dodik je u pismu istakao kako se trenutno događa "nepravni pokušaj osporavanja zakona RS-a" koji se tiče imovine.
"Ovo je samo jedna korespondencija prema Vladi RS, pa Vlade prema Geodetskoj upravi i jedinicama lokalne samouprave i Pravobranilaštvu. To je slijed događaja koji smo dogovorili", kazao je Višković za RTRS.
Istakao je da svi koji predstavljaju RS imaju identičan stav po pitanju imovine.
"Želimo da imamo trag i u pisanoj korespondenciji i da poručimo svima onima koji atakuju na RS da ćemo koristiti svoja ustavna i zakonska prava. U Ustavu BiH je tačno nabrojano deset nadležnosti koje su nadležnosti BiH", ističe Višković.
Predsjednik RS-a u dijelu pisma u kojem govori o periodu 1992. do 1995. godine nazvanom "Nepostojanje unutrašnjeg pravnog kontinuiteta BiH" navodi svoje mišljenje:
"Tada su na teritoriji BiH bili važeći Ustav i propisi Republike Srpske na njenoj teritoriji, kao i Ustav FBiH, ali i propisi Hrvatske Republike, Herceg-Bosne, na njenoj teritoriji. Van teritorija Republike Srpske i Herceg-Bosne, ono što je ostalo, imalo je propise koje je prije Vašingtonskog sporazuma donosila 'Republika Bosna i Hercegovina' kao ostatak teritorije predratne BiH".
Dodik je iskoristio priliku i da spomene državnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića u kontekstu obilježavanja 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH time pokušavajući potktijepiti tvrdnje da "RS postoji od 9. januara 1992. godine".
"Zato je neprihvatljiva tvrdnja sadašnjeg ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara Elmedina Konakovića u pismu diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu u kome navodi: 'Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine (Sl. list RBiH broj 9/95) koji je na snazi od 30. marta 1995. godine te da je Republika Bosna i Hercegovina u skladu sa članom 1/1 Ustava BiH nastavila kontinuitet pravnog postojanja po međunarodnom pravu kao država BiH", naglasio je.
U pismu Vladi RS-a Dodik objašnjava svoj stav da Dejton "nije odredio Unutrašnji kontinuitet Republike BiH".
Dodik je pisao i o odlukama Ustavnog suda ističući da je odluka o konstitutivnosti naroda na prostoru cijele BiH, rezultat preglasavanja sudija "iz reda Srba, ponekad i Hrvata".
Za njega je sporna "odluka o konstitutivnosti" poslužila za nametanje amandmana na ustave entiteta i dovel do brojnih "neustavnih zakona".
"Niz drugih odluka Ustavnog suda BiH nepravno su mijenjale dejtonsku strukturu BiH, odričući pravo Republici Srpskoj na njena prava garantovana međunarodnim sporazumom. U novije vrijeme Ustavni sud BiH pokušava oduzeti Republici Srpskoj pravo na imovinu, proglašavajući da nema pravo na poljoprivredno i šumsko zemljište, vode i dr.", dio je pisma upućenog Vladi RS-a.
Dodik je pisao i o "progonu i kažnjavanju kao odmazdi prema RS-u" ističući kako treba sagledati i osnovanost krivičnog djela neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH.
"Ovakva odredba Krivičnog zakona BiH služi organima neustavnog Tužilaštva i Suda BiH za progon brojnih lica prvenstveno iz Republike Srpske koji obavljaju funkcije na koje su demokratski izabrani imenovani. Zato bi bilo korisno analizirati uporedno-pravna zakonska rješenja i praksu", smatra Dodik.
Predsjednik RS-a očekuje od Vlade da zauzme stavove o zaštiti prava i interesa RS-s te pripremi dokument koji će biti razmatran na sjednici Narodne skupštine.
Dodik je kroz pismo "provukao" i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, kao i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima ističući kako oni imaju istovjetan tekst člana 1. koji glasi da "svi narodi imaju pravo na samoopredeljenje" te da oni slobodno mogu raspolagati svojim bogatstvima kako bi postigli svoje ciljeve.
