BiH
335

Dodik u Hagu branio Karadžićevu ulogu u ratu u BiH

Anadolija
Aktuelni predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik i ratni poslanik u Skupštini RS pojavio se danas u sudnici Haškog tribunala kao svjedok odbrane ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, optuženog za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Dodik je za početak rata u BiH okrivio prvog predsjednika Predsjedništva ove zemlje i nekadašnjeg lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Aliju Izetbegovića, rekavši da je Izetbegović "vodio politiku opasnih namjera“.

Predsjednik RS-a je za Izetbegovića rekao da je "predano radio na ranije napisanoj Islamskoj deklaraciji i na uvođenju šerijata na tom prostoru, zbog čega je i odgovarao u bivšoj Jugoslaviji".

"Iz dana u dan smo mogli da vidimo razradu te deklaracije", kazao je Dodik. Predstavnik Tužiteljstva Alen Tiger prekinuo je u jednom trenutku Dodikovo svjedočenje, rekavši da je aktuelni predsjednik upitan o fukcionisanju Skupštine, a govori o Islamskoj deklaraciji koja se ne pominje u sažetku izjave.

Dodik je uzvratio da on ima dovoljno vremena i da je došao da svjedoči o važnom kontekstu, te je zamolio tužioca da ga ne prekida.Karadžić je ispitivanje započeo pitanjima o Dodikovom obrazovanju i o političkoj karijeri u Savezu reformskih snaga Jugoslavije, koji je na saveznom nivou predvodio Ante Marković, a u Bosni i Hercegovini Nenad Kecmanović. Opisujući sastav prijeratne Skupštine BiH, u kojoj je i sam bio poslanik kao reformista,

Dodik je rekao da je parlament bio višestranački i da su vodeće stranke bile SDA na čelu sa Alijom Izetbegovićem, HDZ na čelu se Stjepanom Kljujićem i SDS čiji je predsjednik bio Karadžić. Naveo je da su u Skupštini bili zastupljeni i reformisti, liberali i neke manje partije.

"Rat je nemilosrdno stanje koje u sebi nosi nasilje i haos. Naš ključni cilj u Republici Srpskoj je bio da izbjegnemo haos i proširivanje tog haosa. Ali u BiH je bilo mnogo lokalnih kabadahija koje su imale svoj odgovor u tadašnje vrijeme, a tako je bilo na svim stranama", kazao je Dodik braneći ponašanje ratnog vodstva Republike Srpske.

"Nikada predsjedništvo RS nije dobilo nalog za nasilno ponašanje protiv nacionalnih zajednica na našim prostorima. Nekada sam i sam sklanjao muslimane u svoju kuću i bili su u nekom strahu. Ja sam predstavljao i druge narode u tom kraju. Nikada nisam bio kritikovan što sam štitio muslimansku zajednicu u Laktašima od organa vlasti", kazao je Dodik koji je Karadžića nazvao borcem za slobodu.

"Jedne prilike sam sa vama razgovarao nakon smrti 16 srpskih vojnika kod Doboja i Modriče i vi ste kazali da niko u Laktašima ne smije da strada i da treba da sačuvamo hladnu glavu. Jasno ste kazali da ne smijemo izazvati reakciju koja bi koštala muslimane u Laktašima", naveo je Dodik i dodatno opravdao Karadžićevu ulogu u ratu.

"U Skupštini RS-a u vrijeme rata se poštovalo pravo na riječ i svi učesnici su mogli da kažu šta žele. Možda smo na lokalnom nivou imali problem neartikulisanih pojedinaca, ali to nije bilo po vašem nalogu. Ali vaša uloga u skupštini je bila da samo predočite situaciju i niste tražili od poslanika kako da glasaju. Sve odluke su tada donošene kompromisom", naglasio je aktuelni predsjednik RS i ratni poslanik u Skupštini tog entiteta.

"Mislim da nismo donijeli nijednu odluku koja bi bila podloga za zločine i protjerivanja. Nikada nam niko nije rekao da ne smijemo donijeti neku odluku da ne bi ostavili arhivski trag", rekao je Dodik, a za izazivanje zločine u bosanskoj Krajini okrivio je Bošnjake.

"Ondje gdje nisu bili naoružani i gdje nisu podržavali muslimane, kao što je bio slučaj u Laktašima, niko nije dirao muslimane. U Kozarcu su neki Bošnjaci pokrenuli pobunu i poslije je došlo do zločina u tom gradu", kazao je Dodik.