Na današnji dan, 23. novembra 2001. godine, Haaški tribunal za ratne zločine podigao je treću, ujedno i najtežu optužnicu protiv bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, Slobodana Miloševića.

Radovan Karadžić je u Haškom tribunalu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, zbog genocida u Srebrenici. Tokom suđenja jedan od presudnih dokaza da je imao genocidnu namjeru je presretnuti razgovor sa Miroslavom Deronjićem, predsjednikom kriznog štaba općine Bratunac.

Advokat koji zastupa Izrael, Christopher Staker, rekao je sucima Međunarodnog suda u Hagu da su argumenti o Gazi slični onima iznesenim u slučaju genocida u Bosni i Hercegovini, ali da sud ni tada nije naredio prekid vojnih aktivnosti.

Povodom šeste godišnjice od presude Haškog tribunala u predmetu "Prlić i ostali" predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je rekao da ne možemo biti politički korektni prema zločinima i pokušajima da se BiH dalje dijeli.

Aleksandar Šešelj, sin Vojislava Šešelja i zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke potvrdio je da je protiv Šešelja i još četvero funkcionera SRS-a Miljana Damjanovića, Ljiljane i Ognjena Mihajlovića te Miroljuba Ignjatovića podignuta optužnica.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prisustvuje na današnjoj međunarodnoj konferenciji povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu SFRJ, a tim povodom osvrnuo se na temu negiranja genocida i drugih ratnih zločina.

Ratni zločinac Stojan Župljanin uputio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je izdržao dvije trećine zatvorske kazne u Poljskoj. Osuđen je na 22 godine zbog mučeničkog ubijanja, strijeljana i istrjebljenje nesrpskog stanovništva.

Ratni zločinac Stojan Župljanin podnio je molbu za prijevremeno puštanje iz zatvora u Poljskoj, gdje se nalazi od 2019. godine zbog ratnih zločina koje je počinio u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" već dugi niz godina traže uvođenje u krivičnu evidenciju presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i njihovog nasljednika, Rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) osudilo je bivše šefove Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovicu Stanišića i Franka Simatovića da su sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj čime su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za to krivično djelo.