Prošle su 23 godine od historijske haške optužnice protiv Miloševića za genocid u BiH: Zašto je ona posebno važna

Dok su prethodne optužnice obuhvatale zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, ova je usmjerena na stravične zločine izvršene u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Ova optužnica teretila je Miloševića za genocid, zločine protiv čovječnosti i masovne ratne zločine, uključujući sistematsko etničko čišćenje, progone, masovna ubistva, silovanja i brutalnu opsadu Sarajeva. Posebno je izdvojena odgovornost za genocid u Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Haaški tribunal naveo je da je Milošević bio ključni arhitekt politike koja je dovela do najtežih zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata. Tužilaštvo je istaknulo kako su masovni progoni i zločini u Bosni i Hercegovini provođeni s ciljem stvaranja "Velike Srbije", etnički homogene države, na račun ubijanja, protjerivanja i uništavanja drugih naroda.

Podizanje ove optužnice označilo je prekretnicu u radu međunarodnog pravosuđa. Ona je poslala jasnu poruku da ni najviši državni zvaničnici ne mogu izbjeći odgovornost za zločine protiv čovječnosti. Ovo je ujedno bilo i jedno od najopsežnijih suđenja u historiji Tribunala, koje je obuhvatalo svjedočenja stotina svjedoka, brojne dokaze i dokumente.

Slobodan Milošević, koji se već nalazio u pritvorskoj jedinici Tribunala, negirao je sve optužbe i tvrdio da je riječ o politički motiviranom procesu. Ipak, porodice žrtava i preživjeli zločina vjerovali su da će ovaj proces donijeti pravdu i omogućiti da istina o razmjerama ratnih stradanja u Bosni i Hercegovini izađe na vidjelo.

Milošević nije dočekao izricanje presude i umro je u pritvoru u Hagu, 11. marta 2006.