Dodikov dokument o "mirnom razdruživanju" otvoreno krši Krivični zakon Bosne i Hercegovine
Naravno, sam sporazum je pun različitih spinova na koje smo navikli iz RS-a.
Već u prvoj rečenici sporazuma piše da "RS i FBiH čine BiH", što nije tačno. Entitetima legalitet daje postojanje države BiH, koja je pravna nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, prema odredbama člana 1 Ustava BiH.
Pored toga, govori se i o "antidejtonskim" elementima, kao što je Sud BiH ili institucija visokog predstavnika u našoj zemlji, što su također kategorije koje su ili predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom, ili su uspostavljene kroz legalne tokove nakon potpisivanja ovog dokumenta.
U sporazumu, tačnije članu 7., piše: "Strane se mirno razdružuju zbog nemogućnosti obnavljanja izvornog Opšteg okvirnog za mir u BiH, koji je garantovao ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda na osnovu konsenzusa primjenom konsocijativne demokratije i mehanizama zaštite entitetskih i nacionalnih interesa."
Kada je u pitanju retorika o "mirnom razlazu", vrijedi istaći da Ustav Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, vrlo jasno kaže da ne postoji mogućnost secesije entiteta, koji postoje samo u sklopu BiH.
Upravo na tragu toga, treba reći da se Krivični zakon BiH jasno opredjeljuje prema bilo kojem napadu na ustavni pored naše zemlje.
Tačnije, tretira ga članom 156., koji kaže: "Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina."
Pored toga, osobe odgovorne za ovo krivično djelo sljeduje i zabrana vršenja dužnosti, oduzimanje odlikovanja te zabranu vršenja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Najvažniji dio formulacije člana 156 KZ BiH je riječ "pokuša", što znači da bi samo puštanje dokumenta u bilo kakvu zakonodavnu proceduru trebalo predstavljati grubo kršenje ovog dijela zakona.
Pakovanje otvorenog napada na ustavni poredak BiH "mirnim razdruživanjem", ili "mirnim razlazom" kako ga je Dodik prije zvao, ne mijenja suštinu, a ona kaže da je ovaj potez vlasti u RS-u pokušaj nelegalne secesije jednog od dva entiteta od kojih se sastoji BiH.
