Dok država čeka, privatnici zauzimaju najbolje lokacije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Uvođenje obnovljivih izvora energije u energetski sistem zemlje može donijeti mnoge koristi i pružiti sigurnost BiH. Privatni investitori, koji se bave ovim poslovima, svjesni su te činjenice i sve više koriste ovaj potencijal.
Zbog toga se sve više spominju navodi kako postoje realne opasnosti da oni zauzimaju najbolje lokacije u državi za dobijanje ove vrste energije. Državne elektroprivrede zbog nedovoljnih kapaciteta za pripremu ovakvih investicija, a i zbog složenih procedura javnih nabavki, sporije pripremaju projekte obnovljivih izvora.
To nam je potvrdio i doktor elektrotehničkih nauka Mirza Kušljugić s kojim smo razgovarali o ovoj temi, koji je poručio da već nekoliko godina privatne kompanije intenzivno rade na pripremi projekata solarnih i vjetroelektrana.
Na pitanje postoje li opasnosti da će privatnici zauzeti najbolje lokacije dok se u elektroprivredama ne "konsoliduju", Kušljugić govori da je proces ishodovanja potrebnih dozvola za ovakva postrojenja dugotrajan i komplikovan.
"Moja procjena je da je broj privatnih projekata koji se pripremaju do pet puta veći od projekata elektroprivreda. Izgledno je da će privatne kompanije razviti projekte vjetroelektrana na lokacijama sa najboljim potencijalom vjetra. Trenutno se u BiH grade tri vjetroelektrane koje su razvili i finansiraju privatne kompanije. Kod solarnih elektrana nije ključan kvalitet potencijala sunčevog zračenja nego lokacija sa aspekta mogućnosti priključenja na prenosnu i distributivnu mrežu", poručio je Kušljugić.
Naveo je da je jedan od problema što u BiH nije uspostavlje regulatorni okvir za ovu problematiku.
"Pošto u BiH nije uspostavljen regulatorni okvir koji, npr. preko aukcija i ugovora o dugoročnom otkupu energije, omogućava da se struja proizvedena iz privatnih elektrana na optimalan način koristi za dekarbonizaciju lokalne potrošnje, postoji opasnost da trenutni trend razvoja obnovljive energije rezultira izvozom "zelene struje" koja tada neće biti korištena za dekarbonizaciju lokalne potrošnje", naveo je.
Nema pravnog okvira
Dodaje da inercija elektroprivreda i nerad državnih institucija može da dovede do ovakvog, po potrošače u BiH, nepovoljnog scenarija.
"U tom slučaju bi se najbolje lokacije i kapacitet prenosne mreže koristili za dekarbonizaciju zemalja EU, a ne za energetsku tranziciju u BiH", ističe.
Na pitanje da se stječe dojam da elektroprivrede BiH ne shvataju važnost ulaganja i "prebacivanja" na solarne i vjetroelektrane, Kušljugić je istakao da državne institucije ne shvataju značaj i brzinu promjena koje se dešavaju u energetici.
"Općenito, stječe se dojam da ni elektroprivrede niti nadležne državne institucije ne shvataju značaj i brzinu promjena koje se dešavaju u energetici, a posebno u elektroenergetici. Još uvijek elektroprivrede stavljaju fokus na investicije u termoenergetske objekte", rekao je Kušljugić.
Ističe da se je sve više zemalja fokusirano na izgradnji solarnih i vjetroelektrana, dok BiH nema ni pravni okvir za ovo pitanje.
"Dok se u svijetu, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, uključujući i region Jugoistočne Evrope, investicije uglavnom usmjeravaju na izgradnju solarnih i vjetroelektrana Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi koja još uvijek nema usvojen pravni okvir za razvoj obnovljive energije, koji je usklađen sa najboljom praksom EU", kazao je.
Udruživanje elektroprivreda
Naglasio je da privatni investitori mnogo bolje razumiju promjene i razvojne prilike koje donosi energetska tranzicija.
"Privatni investitori sve više koriste ove prilike. A nepostojanje pravne regulative za razvoj obnovljive energije ne omogućava građanima i privredi da se aktivno uključe u proces dekarbonizacije svoje potrošnje. Ako se nešto hitno ne promijeni posljedice ovakvog stanja će snositi potrošači, prije svega građani i mala preduzeća", naveo je.
Na pitanje da li bi udruživanjem svih elektroprivreda u jednu "energetsku zajednicu" dobili na mogućnosti smanjenja cijena struja, Kušljugić na kraju ističe da je jedan od problema politička neorganizovanost.
"Komplementarnost proizvodnog portfolija tri elektroprivrede u BiH omogućava veću efikasnost, a time i manju cijenu proizvodnje električne energije. Pošto zbog političkih razloga njihovo "udruživanje" trenutno nije moguće jedino rješenje za optimizaciju rada elektroprivreda je uspostavljanje organizovanog tržišta - berze, i njeno povezivanje sa regionalnim i evropskim tržištem. Međutim, BiH je jedina zemlja u Evropi u kojoj se ne radi na uspostavljanju zakonskog okvira za formiranje berze električne energije", zaključio je.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
