Prihvaćen je bez mnogo rasprave, jedino je delegat Aner Žuljević kazao da će taj akt, kad stupi na snagu, otvoriti niz mogućnosti poslovnim subjektima i ubrzati mnoge procedure.
Prema obrazloženju Vlade, budući zakon će urediti pravo fizičkih i pravnih osoba na upotrebu elektronskog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama.Također, utvrđuje i prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba koje pružaju usluge izrade, verifikovanja ili potvrđivanja elektronskog potpisa, vremenskog žiga i pečata, elektronske preporučene dostave i certifikata za autentifikaciju mrežnih stranica na teritoriju Federacije BiH, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku, koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima i koje potpisnik koristi za potpisivanje te služi za elektroničku identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta.
Kvalifikovani elektronski potpis je povezan isključivo s potpisnikom i pouzdano ga identificira. Izrađen je tako da ga potpisnik može koristiti pod svojim isključivim nadzorom uz visok stepen pouzdanosti i direktno je povezan s podacima na koje se odnosi i nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka.
Kvalifikovani elektronski potpisi imaju, u odnosu na podatke u elektronskom obliku, istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis i pečat u odnosu na podatke u papirnatom obliku, obrazloženo je također iz Vlade.
Elektronski potpis smatra se pravno valjanim i dopušteno ga je koristiti u sudskim i drugim postupcima ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom. On ne može biti osporavan u sudskim i drugim postupcima isključivo na osnovu toga što je u elektronskom obliku, predviđeno je.
