Dr. Sanjin Musa: Očekuje se daljnji porast slučajeva i prijenos infekcije u zajednici

U prvoj fazi testirani su putnici i državljani BiH povratnici iz zahvaćenog područja s respiratornim simptomima. Provođeno je praćenje kontakata i testiranje simptomatskih kontakata, ali i asimptomatskih tokom ili nakon karantina (veće grupe državljana BiH koji su se vraćali iz zahvaćenih područja). Kako se broj oboljelih bude povećavao, prioritetna testiranja će biti usmjerena na hospitalizirane pacijente sa simptomima COVID-19, one koji su rizične grupe za razvoj teških oblika bolesti i zdravstvene djelatnike. Cilj je osigurati optimalnu zaštitu za hospitalizirane pacijente, osigurati da oni s najvećim rizikom od komplikacija zbog infekcije budu brzo otkriveni, smanjiti rizik od bolničkih infekcija, održati funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Da li je na raspolaganju dovoljan broj testova?

Kapaciteti za testiranje pacijenata sumnjivih na COVID-19 infekciju su značajno povećani, o tome govori i broj testiranih osoba na web-stranici za praćenje COVID-19 u Federaciji Bosne i Heregovine: www.covid-19.ba.

Kad je riječ o hospitalizaciji, na koji način će se određivati koji pacijenti treba da idu u bolnicu, a koji da ostanu kući u izolaciji?

Kao i kod drugih bolesti, hospitalizaciju određuju liječnici na osnovu težine kliničke slike. Treba ponovo napomenuti da 80 posto pacijenata ima blage oblike bolesti i oporavljaju se bez potrebe za posebnim tretmanom. Najčešći simptomi su povišena temperatura, opća slabost i suhi kašalj. Neki pacijenti osjećaju bolove u mišićima, začepljenost nosa, grlobolju ili proljev. Simptomi počinju postepeno. Procjenjuje se da kod svakog šestog oboljelog dolazi do razvoja teškog oblika bolesti i razvoja simptoma otežanog disanja, što predstavlja alarmantan znak. Podaci iz Kine pokazuju da je prosječno vrijeme od pojave prvih simptoma do simptoma otežanog disanja iznosilo sedam dana (od 4 do 9 dana). Starije osobe i osobe s hroničnim oboljenjima, prije svega povišen krvni pritisak i srčani problemi, dijabetes, češće razvijaju ozbilljne oblike bolesti.

S koliko je uspjeha zdravstveni sistem FBiH dočekao ‘prvi val’ COVID-19?

Bez poduzetih javnozdravstvenih mjera, najprije aktivnosti na sprečavanju unosa infekcije, koje se provode od kraja prvog mjeseca 2020., zatim kasnijih kontrolnih mjera koje uključuju socijalnu distancu, znatno ranije bi imali slučajeve COVID-19 bolesti i ubrzano širenje u Federaciji BiH. Savremeni svijet je nemoguće zamisliti bez kretanja stanovništva, a to je oduvijek i bio način šireg prijenosa uzročnika zaraznih bolesti. Cijelo ovo razdoblje zdravstveni sistem je radio na planovima pripravnosti i odgovora, reorganizirao se i unapređivao kapacitete za odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti i primao prve oboljele osobe.

Koliko su sve provedene mjere i preporuke izdate građanima pomogle da taj udar bude znatno blaži i samim tim da prostora zdravstvenom sistemu da se za to pripremi?

Primjer Italije pokazao je kako neotkriveni slučajevi i ubrzan porast broja slučajeva prestavljaju ozbiljnu prijetnju zdravstvenom sistemu zbog ograničenih kapaciteta odjela za intenzivnu skrb. Hitna primjena restriktivnih mjera za ograničenje širenja virusa osigurava adekvatan odgovor zdravstvenog sistema i smanjenje smrtnosti.

Provedene mjere sprečavaju prijenos bolesti, rastežu trajanje pomjerajući i smanjujući vrhunac epidemije. Ovi rezultati pružaju zdravstvenom sistemu dodatno vrijeme za povećanje kapaciteta i liječenje pacijenata. A dugoročno i vrijeme za razvoj odgovarajućeg liječenja i vakcine.

U kakvom je odnosu broj smrtnih slučajeva kod nas u poređenju s drugim zemljama regiona i Evrope?

Stopu smrtnosti će se moći s većom sigurnošću odrediti na kraju epidemije. Kod nas, i u svijetu, u dostupnim procjenama, nazivnici (denominatori) ostaju nepoznati zbog toga što asimptomatski slučajevi ili pacijenti s blagim simptomima nisu testirani i nisu identificirani. Sadašnje procjene bazirane su na kliničkim slučajevima COVID-19 bolesti. Jedinstvena situacija bila je procjena smrtnosti među putnicima na kruzeru Diamond Princess, gdje je iznosila 1%, što je znatno niže od SARS-a – 9,5%, ali i više od sezonske gripe 0,1%.

Šta građani u narednom periodu uz sve do sada provedene mjere trebaju dodatno uraditi kako bi se broj novozaraženih što prije počeo smanjivati?

Individualno ponašanje će biti od najveće važnosti u kontroli širenja bolesti COVID-19. Osobne aktivnosti, prije nego vladine mjere, su najvažnije u ovom pitanju. Rana samoizolacija, izolacija cijele porodice u slučaju oboljenja, kontakt s nadležnom zdravstvenom ustanovom i javljanje ukoliko simptomi postanu teški, te mjere socijalne distance su ključne, uz svakako pojačane higijenske mjere.

Koje segmente borbe protiv koronavirusa u skorijem periodu je potrebno dodatno unaprijediti kroz zdravstvo i sve druge segmente društva?

Kao što navodi Svjetska zdravstvena organizacija, ovo je kriza bez presedana i odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 neminovno dovodi do drukčijeg načina organizacije života i predstavlja izazov za društvo u cijelosti. U našoj zemlji, kada je o zdravstvu riječ, povećani su kapaciteti javnozdravstvenog nadzora i laboratorijski kapaciteti, i očigledna je važnost kontinuiranog unapređenja ovog sustava. Potrebno je dodatno unaprijediti organizaciju pristupa zdravstvenom savjetovanju s udaljenosti, putem kriznih telefona i emaila, kao i daljnje ubrzano povećanje kapaciteta specijaliziranih ustanova i tretmana za liječenje osoba s teškim oblicima COVID-19 bolesti, prije svega jedinica i timova za intenzivno liječenje. Brojne društvene ustanove su odlično reagirale, naprimjer škole i fakulteti organizacijom online nastave. A zahvaljući naprednoj tehnologiji i društvenim mrežama, provedeno društveno distanciranje ne mora značiti i društvenu izolaciju.