Dr. Timur Cerić: Zdravstvo je u FBiH tek osmi prioritet; broj onkoloških pacijenata raste
Na samom početku razgovora, Cerić je govorio o zdravstvenoj situaciji u Bosni i Hercegovini, konkretno o stanju pacijenata koji se bore s malignim bolestima.
"Prije Covida smo u našoj klinici imali rast u broju onkoloških pacijenata od nekih devet do deset posto godišnje, što je ogromno. Poslije pandemije, svjedočili smo rastu i do 30 posto novopristiglih pacijenata. Na dnevnom nivou Klinika za onkologiju na KCUS-u prođe između 400 i 450 pacijenata. To pokazuje ozbiljnost situacije. Mi možemo reći da je ovo jedna vrsta epidemije na koju moramo imati odgovarajući sistemski odgovor, koji trenutno izostaje", kaže Cerić.
Dalje je rekao da je zdravstvo na osmom mjestu prioriteta vlasti u FBiH, iako bi trebao biti među prvih tri. Ističe da je to ozbiljan problem koji neće izbjeći nikoga, pa čak i te političare koji ne rade dovoljno na jačanju zdravstvenog sistema u našoj zemlji.
Kao problem je Cerić istakao i nedostatak zvanične statistike o malignim bolestima u BiH. Napomenuo je da se, bez zvanične statistike gubi novac zbog "ad-hoc" kupovina lijekova, bez dugotrajnog planiranja. Naveo je i najčešće oblike karcinoma koje može primjetiti kroz rad u Klinici za onkologiju KCUS-a.
"Kod žena je to još uvijek karcinom dojke, a tu je i karcinom pluća. Kod muškaraca je pri vrhu također karcinom pluća, ali i karcinom prostate. Upravo karcinom prostate će vjerovatno postati najčešći na globalnom nivou i mora se više raditi na tome da se podiže svijest o ovom problemu. Žene su dosta ranije počele s dizanjem svijeti o karcinomu dojke, ali kod muškaraca još postoji stigma oko bolesti, a posebno prostate, jer se povezujes urogenitalnim sistemom. Muškarac uglavnom šuti dokle god to može, a to je jedan od velikih problema", rekao je Cerić.
Govoreći o listama čekanja na lijekove za onkološke pacijente, Cerić je istakao da je postojanje liste samo po sebi problematično, te da niti jedna zemlja ne formira liste do trenutka kada više ne može obezbijediti finansiranje za sve pacijente. Naveo je i da onkološki pacijenti nikako ne smiju biti na listama čekanja jer nedostatak liječenja može značajno uticati na prognozu bolesti.
Na pitanje o listi lijekova za Fond solidarnosti, koja nije revidirana od 2019. godine, Cerić kaže kako je to pitanje dobre volje i politike, te da ne vidi razlog zbog čega lista nije ažurirana već godina.
"U Pravilniku Ministarstva zdravstva FBiH stoji da je obaveza da se ta lista ažurira svakih 12 mjeseci. Nije se revidirala pet godina, što znači da mi nismo ušli u mogućnost liječenja pacijenata u odnosu na ono što se dešava u ovoj deceniji. Još uvijek smo u vremenu od prije pet, sedam i deset godina po onome što se dešavalo u onkologiji", istakao je Cerić.
Dalje je istakao da je napredak moguć uz minimalno investiranje, ali da nema ništa bez odgovarajuće zakonske regulative.
Cerić je govorio i o stanju na KCUS-u, što se tiče citostatika.
"Prije nekoliko dana smo imali značajan deficit što se tiče par bazičnih lijekova, ali su prije tri dana neki od njih isporučeni. U odnosu na situaciju od prije mjesec dana, puno je bolje", kaže šef šef Onkološke dnevne bolnice KCUS-a.
Cerić je govorio i frustracijama onkoloških pacijenata u BiH, rekavši kako je pacijentima najgore što se ništa ne dešava konkretno, te što moraju određene lijekove nabavljati sami, i to najviše u drugim zemljama gdje je lijekove moguće kupiti.
O stanju na KCUS-u, rekao je da će se pitanje nedostatka kadra, na Klinici za onkologiju KCUS-a ali i generalno, postaviti kao krucijalno. Napomenuo je da je BiH država s najmanje doktora po glavi stanovnika, a da će situacija biti još gora imajući u vidu na masovan odlazak mladih doktora i medicinskog osoblja. Posebno je istakao manje sredine, za koje kaže da je "zabrinut" o stanju u budućnosti što se tiče medicinskog kadra.
Što se tiče tehnološkog aspekta, naveo je da se u rad pušta novi linearni akcelerator, treći na KCUS-u. Cerić kaže da to povećava kapacitet Klinike za onkologiju za pomoć pacijentima, uz to da bi problem ponovo mogao biti nedostatak medicinskog kadra.
Cerić je poseban fokus stavio na tzv. screening programe, koji bi značajno pomogli u ranom prepoznavanju karcinoma među građanima BiH.
"Vama država ili regionalna zajednica, moguće i kanton u našim uslovima, pošalje poziv da dođete na odgovarajući pregled. Ako se ne pojavite, dužni ste da platite kaznu, te na taj način vas država natjera da uradite preventivni program", kaže šef šef Onkološke dnevne bolnice KCUS-a.
Dalje je rekao da će se na taj način ranije prepoznati oblici karcinoma i tako bi se novac oslobodio za druge pacijente. Navodi da se mnogi srame bolesti i da dolaze na preglede tek kada su već blizu ili u terminalnoj fazi, što stvara sliku među stanovnicima da je zdravstvo u lošijem stanju nego što jeste.
Njegovo gostovanje u Klix Studiju možete pogledati i direktno na našem YouTube kanalu.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
