Dragan Čović na evropskom putu: Deklarativno za, a u praksi Dodik u janjećoj koži
Upravo za februar Čović najavljuje ključne sastanke u vezi Izbornog zakona. Paralelno zastupnici iz HDZ-a odbijaju podržati predložene izmjene spomenutog zakona koje bi garantirale transparentiniji izborni proces i uvođenje tehnoloških pomagala na biračka mjesta uz depolitizaciju biračkih odbora. Paradoksalno, ali Čović poziva da se to pitanje rješava zajedno sa pričom o načinu izbora članova Predsjedništva BiH.
Istom logikom skoro deceniju i po BiH ne provodi presude Evropskog suda za ljudska prava, poput već zaboravljenih slučajeva Sejdić-Finci, ali i nekih naknadnih.
Upravo su tehničke izmjene Izbornog zakona, koje su nedavno usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta BiH bile prvo pitanje gdje se Trojka na neki način postavila drugačije u odnosu na druga dva partnera iz vlasti SNSD i HDZ. No, taj zakon je u startu osuđen na propast jer ima minimalne šanse da bude usvojen i u Domu naroda.
BiH ima posljednju šansu da u martu ove godine započne pregovore sa Evropskom unijom, a do tada mora usvojiti još nekoliko važnih zakona, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i sprečavanju finansiranja terorizma, zatim Zakona o sudovima, koji je u proceduri i tako dalje.
U tom kontekstu zanimljiva je Čovićeva reakcija od prošle sedmice, a koja je prošla prilično neopaženo. Naime, čelnik HDZ-a je izjavio da BiH ne može u pregovarački proces sa EU dok su stranci u Ustavnom sudu. Kazao je da su svi u BiH saglasni da stranci moraju otići iz Ustavnog suda, ali da se i dalje vode diskusije oko termina njihovog odlaska.
Ovakva izjava u trenutku kada BiH iščekuje mart i do kada treba usvojiti nekoliko zakona koje EU očekuje od naše države je prilično simptomatična. Prije svega jer je to izjava koja najviše i maksimalno ide u prilog Miloradu Dodiku, koji o Ustavnom sudu ne želi razgovarati, a kamoli imenovati nedostajuće sudije dok se strani suci ne izbace.
Nesumnjivo je da Čović podržava Dodikove stavove zbog svojih ciljeva kod rasprave o Izbornom zakonu, nov ovdje je pitanje principijelnosti i iskrenosti o evropskom putu jer je skoro neizvodivo da se stranci iz Ustavnog suda izbace u ovom trenutku, a BiH ako u martu želi otvoriti pregovore mora imati prohodnost zacrtanih zakona, a izbacivanje stranih sudija u ovom trenutku nije na listi prioriteta.
